Jesenska sadnja šumskih sadnica

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba nadležna je za obavljanje poslova dijela javnih ovlasti te unapređenja gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika u Republici Hrvatskoj, a kao jedna od najvažnijih karika u tom procesu je i uzgajanje šuma.

Radovi uzgajanja šuma obavljaju se s ciljem su povećanja kvalitete odnosno vrijednosti drvnih proizvoda, zdravlja i vitalnosti šume, ali i povećanja njenih općekorisnih vrijednosti. Takvi se radovi moraju obaviti na način da se održi prirodna struktura šume te da se osigura njezina stabilnost, biološka raznolikost, potrajnost prihoda. Pravilno izvršeni radovi šumu će dovesti do stadija najveće proizvodnje, stabilnosti i prirodne obnove.

Radove u šumama šumoposjednika moguće je financirati putem fonda općekorisnih funkcija šume (OKFŠ-a), a pravo na sredstva šumoposjednik ostvaruje preko Hrvatsko-poljoprivredno šumarske savjetodavne službe koja jednom godišnje objavljuje Javni poziv na koji se na koji se mogu javiti šumoposjednici koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

• ukoliko je šumoposjednik upisan u Upisnik šumoposjednika
• ukoliko je izvršio propisane radove, sukladno operativnom planu
• ukoliko je podnio zahtjev za isplatu sredstava OKFŠ-a Savjetodavnoj službi.

Prema Zakonu o šumama (NN 68/18) postoje brojni radovi za koje se šumoposjednici mogu prijaviti, a među njima su i radovi sadnje i sjetve.

Uspjeh sadnje sadnica šumskog drveća ovisi o izboru vrste te o brojnim drugim čimbenicima kao što su kvaliteta reprodukcijskog materijala, njegova starost, izbor površine, odabir najpovoljnijeg vremena sadnje i sl.

Kod izbora površine potrebno je voditi računa o kvaliteti zemljišta te o režimu podzemne vode koja bi trebala biti dostupna biljci u vrijeme vegetacije. Priprema površine za pošumljavanje podrazumijeva čišćenje površine te uspostavu šumskog reda. Odabir najpovoljnijeg vremena sadnje značajna je komponenta uzgojnog rada. Sadnja može biti jesenska ili proljetna no bitno je da se ona obavi tijekom mirovanja vegetacije kako ne bi došlo do oštećivanja vegetativnih dijelova reprodukcijskog materijala.

Pripremni radovi pred samu sadnju podrazumijevaju utvrđivanje razmaka i rasporeda sadnje, utvrđivanje veličina jama te popravljanje svojstava tla ukoliko je to potrebno. Optimalan vremenski period sadnje vrlo je kratak i svodi se uglavnom na 20-30 radnih dana, a sadnice je potrebno zaštititi od negativnog djelovanja divljači ukoliko za to postoji potreba.

Nakon sadnje sadnice je potrebno je izvršiti radova njege odnosno ukloniti vegetaciju koja ograničava ili usporava rast i razvoj posađenih biljnih vrsta. To je vrlo važno zbog činjenice da korovska vegetacija u prvim godinama starosti nasada šumskih vrsta drveća ima brži rast te na taj način novoposađenim biljkama oduzima svijetlost i hranjiva potrebna za opstanak.

Autorica: Petra Lulić, mag. ing. silv.