Hrvatska ne ispunjava obveze zaštite područja i vrsta?

Europska komisija poziva Hrvatsku da ispravno prenese propise EU o zaštiti prirode u svoje nacionalno zakonodavstvo. Kako stvari stoje i ukoliko ne reagiramo promptno, nakon tri opomene iz prošle godine uslijedit će nam kazna.

Krajem travnja, Europska komisija predstavila je novi Akcijski plan za poboljšanje zaštite prirode i biološke raznolikosti u Europskoj uniji koji obuhvaća 15 mjera koje će biti provedene do 2019. godine kako bi se poboljšala provedba Direktive o staništima i Direktive o pticama, vodećih direktiva EU o zaštiti prirode.

Hrvatskoj kazna zbog nepošivanja propisa o zaštiti prirode?

Nakon što je ustanovila ozbiljne nedostatke u hrvatskom zakonodavstvu u pogledu obveza zaštite područja i vrsta, Komisija je Hrvatskoj u veljači, travnju i rujnu 2016. poslala službene opomene, a ovoga puta ponovno je zatražila od Hrvatske da u potpunosti prenese propise EU o očuvanju divljih ptica, prirodnih staništa i zaštiti divlje flore i faune u svoje nacionalno zakonodavstvo.

Propisi EU o pticama i staništima temelj su europske politike očuvanja prirode kojima je uspostavljena ekološka mreža Natura 2000 zaštićenih područja koja pokriva više od 18% kopnene i 6% morske površine EU.

Samo ova zaštićena područja, zahvaljujući pružanju usluga ekosustava kao što su skladištenje ugljika, pročišćavanje vode, oprašivanje i turizam, imaju udjel u BDP-u EU između 1,7 i 2,5%. Zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Davor Škrlec pozdravlja u ime Zelenih predanost Komisije u donošenju Akcijskog plana za ispravljanje provedbenih nedostataka koji se odnose na direktive o prirodi.

Posljednja upozorenja

"Komisija je upozorila kako nadležna tijela u Hrvatskoj još uvijek nisu na odgovarajući način prenijela obvezu izbjegavanja pogoršanja zaštićenih staništa i znatnog uznemiravanja zaštićenih vrsta niti su osigurala ispravnu procjenu određenih planova na područjima mreže Natura 2000. Komisija navodi kako su u hrvatsko zakonodavstvo uvedeni novi izuzeci koji nisu predviđeni direktivama, čime se umanjuje razina zaštite.

Budući da Hrvatska i dalje odlaže donošenje izmjena glavne nacionalne mjere kojom se prenose dvije direktive u području zaštite prirode, Komisija sada šalje posljednja upozorenja u oba predmeta. Ako Hrvatska ne postupi u skladu s tim u roku od dva mjeseca, predmet se može uputiti Sudu Europske unije. Novim Akcijskim planom važno je pružiti učinkovitu podršku nacionalnim i regionalnim akterima te poboljšati inspekcije zaštite okoliša, uključujući nadležnost i izgradnju kapaciteta te bolju raspodjelu resursa.

Potrebno je ojačati odgovornost direktiva za okoliš i osigurati da se u sve infrastrukturne projekte ugrade odgovarajuće mjere zaštite okoliša. Također, EU ne može ostaviti financiranje investicija isključivo lokalnim akterima. Biološka raznolikost mora biti uključena u proračun EU iza 2020. godine, a to će zasigurno zahtijevati daljnje proširenje programa LIFE", rekao je Škrlec.

Konkretne mjere pomoći

Frans Timmermans, prvi potpredsjednik za Bolju regulativu, rekao je prilikom donošenja Akcijskog plana kako je EK provela temeljitu reviziju ovih direktiva te je utvrđeno kako su svrsishodne.

"Sada nastojimo ostvariti svoj puni potencijal u zaštiti i očuvanju bogate biološke raznolikosti Europe. Ovo je vrijedan primjer toga kako bolja regulativa poboljšava zaštitu visokih ekoloških standarda EU", naglasio je Timmermans.

Jyrki Katainen, potpredsjednik za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, dodao je na to:

"Ovaj akcijski plan sadržava konkretne mjere s pomoću kojih će direktive o zaštiti prirode bolje funkcionirati. Postavljamo čvrste temelje za usklađivanje zaštite biološke raznolikosti i gospodarskih aktivnosti, uključujući ulaganja u naš prirodni kapital. Naš će uspjeh ovisiti o intenzivnoj suradnji s dionicima, a posebno lokalnim i regionalnim tijelima."

15 mjera do 2019. godine

Karmenu Vella, Povjerenik za okoliš, ribarstvo i pomorstvo, slaže se s prethodnom dvojicom te navodi kako se u akcijskom planu utvrđuje ambiciozne mjere za bolju provedbu direktiva o zaštiti prirode. Najbolji način zaštite budućih generacija uključivanje je mladih. Upravo to čine naše nove Europske snage solidarnosti. Lokalne i regionalne vlade država članica mogu predvoditi provedbu ovih i drugih politika potrebnih za zaštitu naše prirodne baštine.

Potpredsjednik Europskog odbora regija Karl-Heinz Lambertz, koji je također bio uključen, rekao je uzimajući u obzir ključnu ulogu regionalnih i lokalnih tijela u provedbi dviju direktiva: "Akcijski plan korak je u pravom smjeru. Kao skupština koja predstavlja gradove i regije u Europi poticat ćemo uvođenje Plana te ćemo aktivno surađivati s lokalnim i regionalnim tijelima kako bi zajamčili postizanje ciljeva u pogledu biološke raznolikosti za 2020."

Predviđenih 15 mjera provodit će se do 2019. godine, a usmjerene su na četiri prioritetna područja:

• Poboljšanje smjernica i znanja te osiguranje bolje usklađenosti sa širim socioekonomskim ciljevima gdje će Komisija pomoći državama članicama u učinkovitom provođenju zakonodavstva i iskorištavanju ekonomskih prednosti. Ažurirat će se, razvijati i aktivno promicati smjernice za postupak ishođenja lokacijskih dozvola, zaštitu vrsta i upravljanje te smjernice specifične za sektor o važnim temama kao što su energija vjetra, hidroenergija i akvakultura. Bit će osigurane i nove smjernice za integraciju usluga ekosistema u donošenje odluka. Komisija će također pomoći u osiguravanju internetskog pristupa javnosti podacima nužnima za provedbu direktiva (npr. satelitske slike iz programa Copernicus).
• Izgradnja političke odgovornosti i poboljšanje sukladnosti podrazumijeva pružanje jasnoće dionicima čime će se poboljšat usklađenost. Komisija će podupirati države članice pri uvođenju potrebnih mjera očuvanja za sve lokacije te će surađivati s nacionalnim i regionalnim tijelima, zemljoposjednicima i drugim dionicima kako bi se poboljšala provedba i prevladale teškoće.
• Jačanje ulaganja u mrežu Natura 2000 i poboljšanje uporabe fondova EU-a. Prijedlog je povećanja od 10 % proračunskih sredstava iz programa LIFE namijenjenih projektima za potporu očuvanju prirode i biološke raznolikosti u okviru ukupne proračunske omotnice programa LIFE uz stimuliranje ulaganja privatnog sektora u projekte povezane s prirodom putem Instrumenta za financiranje prirodnog kapitala, partnerstva za financiranje između Komisije i Europske investicijske banke koje nudi prilagođene zajmove i ulaganja. Uz to, radit će se na promicanju sinergije uz financiranje iz zajedničke poljoprivredne politike, uključujući Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Službe za savjetovanje poljoprivrednika i Europsko inovacijsko partnerstvo za poljoprivrednu produktivnost i održivost. Pružanje smjernica za podupiranje zelene infrastrukture radi bolje povezanosti mreže Natura 2000 i podupiranje rješenja temeljenih na prirodi s pomoću politike EU o istraživanju i inovacijama i sredstava programa Obzor 2020 također će biti jedna od mjera.
• Bolja komunikacija i informiranje uključivanjem građana, dionika i zajednica poticanjem razmjene znanja s lokalnim i regionalnim vlastima putem zajedničke platforme s Odborom regija. To podrazumijeva uključivanje mladih putem Europskih snaga solidarnosti, čime se u potpunosti iskorištava 3,3 milijuna eura namijenjenih upućivanju volontera za pomoć pri očuvanju lokacija u mreži Natura 2000 te se sredstvima EU-a mladima pružaju dodatne prilike za volontiranje u inozemstvu ili stjecanje stručnog iskustva. Uvodit će se nova tehnologija i jačati veze između prirodne i kulturne baštine, posebice u kontekstu Europske godine kulturne baštine 2018. Tim povodom 21. svibnja proglasit će se Europskim danom mreže Natura 2000.

Direktive o zaštiti prirode (Direktiva o pticama (1979.) i Direktiva o staništima (1992.)) temelj su politike EU-a o biološkoj raznolikosti. Nad njima je provedena "provjera prikladnosti" koja je dala opću evaluaciju učinkovitosti i djelotvornosti kao dio Komisijina Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT). U provjeru prikladnosti bili su uključeni svi dionici, uključujući pozitivnu mobilizaciju 500.000 građana koji su izrazili potporu tim direktivama putem javnog savjetovanja Komisije, što je rekordan odaziv.

Komisijini zaključci o provjeri prikladnosti Direktive o pticama i Direktive o staništima objavljeni su 16. prosinca 2016. Potvrđuju da su Direktive o zaštiti okoliša svrsishodne, no potpuno ostvarivanje njihovih ciljeva i ispunjavanje punog potencijala ovisit će o znatnim poboljšanjima u njihovoj provedbi u pogledu djelotvornosti i učinkovitosti, uz partnersku suradnju s različitim zajednicama dionika u državama članicama i diljem EU-a kako bi se ostvarili praktični rezultati na terenu.

Na temelju rezultata provjere prikladnosti projektna skupina od 10 povjerenika pripremila je Akcijski plan, uključujući potpredsjednika Odbora regija, Karl-Heinza Lambertza, s obzirom na ključnu ulogu regionalnih i lokalnih tijela u provedbi Direktiva.

Tekst: Goran Vincenc, Izvor: EK