Divljač pravi štetu, a lovci uvijek izvuku deblji kraj?

Članovi Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije održali su redovnu godišnju skupštinu na kojoj su donijeli izvještaj o radu saveza za 2017. godinu te financijski plan i program za 2018.

"Naš lovački savez broji 1.305 lovaca u 27 lovačkih udruga, a od večeras kad skupština potvrdi bit ćemo bogatiji za jednu članicu. U ovoj lovnoj godini bilo je malo problema vezanih uz sušu te je u jednom papučkom bio slabiji uroda žira i bukvice, tako da smo morali u kasno jesenjem i zimskom periodu prionuti pojačanoj prihrani divljači i iznošenju soli. Uglavnom svi rezultati vezani uz brojno stanje divljači i njihovo kondicijsko stanje su zadovoljavajući", rekao je Zdravko Vujnović, predsjednik Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije.

Tako je na području Požeško-slavonske županije povećana brojnost divljih svinja, što je nažalost rezultiralo i većim brojem šteta na poljoprivrednim površinama.

Veći broj šteta u prometu

"To je jedan od gorućih problema, uz onaj nama najveći, a to su štete u prometu. Još uvijek Zakon nije dovoljno jasan, tu se isprepliće nekoliko zakona i na kraju mi lovci uvijek izvučemo deblji kraj i uglavnom snosimo te štete, bez obzira na to što se to dogodilo na prometnicama koje nisu lovne površine i ta divljač nije vlasništvo lovačke udruge koja ima zakup. Ona je vlasništvo Hrvatske i tek samim odstrelom, temeljem ugovora i lovno-gospodarske osnove, odstrijeljena divljač postaje vlasništvo lovačke udruge koja ima to lovište u zakupu", ističe Vujnović.

Krajem ljeta na pleterničkom području bilo je problema s divljim svinjama. Lovci su ih pokušavali rastjerati plinskim topovima, ali neki građani su se žalili na buku i remećenje noćnog odmora.

"To vam je kao i sve kod nas u državi. Svi mi bi htjeli jeftiniju energiju, kvalitetnije zbrinjavanje otpada, ali nitko to ne želi u svom dvorištu i susjedstvu. Neminovno, jedna od tehnika i načina sprječavanja šteta na usjevima je uključivanje topova. Vjerojatno to nije toliko smetalo pojedinim građanima, ali uvijek se među nama javi određeni broj koji kroz taj dio prigovaraju. Bila je velika suša i mnogi potoci na području Krndije su presušili. Divljač je jednostavno morala ići na vodu u Orljavu", rekao je Vujnović.

Regulirati zakon o odstrelu divljači u naseljima

Nema samo Požeško-slavonska županija problema sa štetom od divljači, već na mnogim područjima Hrvatske sve češće su pojave divljih životinja u gradovima. Svjedoci smo, ove jeseni, brojnih medijskih napisa o divljači koja u potrazi za hranom ulazi u naselja.

"Mi lovci, u naseljima ne smijemo pucati, odnosno 300 metara od naselja u nizini, a 200 metara u gorju. Puno puta netko kaže "nećemo vas tužiti". Dovoljno da izađemo na ulicu s puškom bez futrole, ne moramo ni pucati, nama će uzeti oružje. Smatram da bi se to moglo regulirati kroz zakon po modelu da djelatnik policije dođe do prvog lovca u selu ili gradu, ako ima problema s lisicama na primjer, kojem bi bilo dopušteno obaviti odstrel", rekao je Božidar Terzić, potpredsjednik Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije.

Prema riječima našeg sugovornika, velik problem je oralna vakcinacija lisica, koja je bjesnoću svela na minimum, ali i znatno povećala broj jedinki.

"Populacija lisice se strašno proširila, bjesnoća je to držala u puno manjem broju no što je sada. Sada smo došli do toga da životinja hoda po gradu i ima nastambe na starom autobusnom kolodvoru i drugim lokacijama", ističe Terzić.

PSŽ ima veliki potencijal za lovni turizam

Vlastita lovišta članovima saveza mnogo znače, ali ona zahtijevaju i određene odgovornosti.

"Najvažnije odredbe gospodarenja lovištima su gospodarenje divljači po lovno-gospodarskoj osnovi i održavanje lovno-tehničkih objekata. Stvarno imamo divna lovišta, raznih divljači i jako dobro gospodarimo. Požeško-slavonska županija ima velik potencijal za lovni turizam samo mora ta svijest doći do lovozakupnika, i lovačkih udruga", rekao je Branko Bertelović, potpredsjednik Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije.

Požeško-slavonska županija, posljednjih nekoliko godina, bilježi velik postotak turističkih noćenja vezanih s lovačkim aktivnostima, ponajviše zahvaljujući lovnom strelištu u Bzenici, koje je prema našim sugovornicima među najboljima u Europi.

Najbolje lovno strelište u Hrvatskoj

"Njegova današnja vrijednost je negdje oko pet milijuna kuna. Mi smo jedan od najmanjih saveza čiji je proračun negdje oko 140 do 150 tisuća kuna. Prema samim tim podacima znate koliko je rada, entuzijazma, donacija i poklona naših lovačkih prijatelja utrošeno u taj dio", ponosno ističe Vujnović.

"Ima sve moguće sadržaje koji su potrebni za održavanje lovnog streljaštva. Ima leteće mete, a isto tako mete za karabin. To je najbolje lovno strelište u Hrvatskoj", smatra Bertelović.

"Da je lovac biti lako, to bi bio svatko", stoga je jedna od najvažnijih aktivnosti saveza pronalaženje novih članova koji moraju proći osposobljavanje.

Kao što je i predsjednik saveza rekao, organizacija je bogatija za 28. članicu, a to je Lovačka udruga Sjeverni Dilj iz mjesta Seoci, koje je smješteno na području Brodsko-posavske županije. Budući da je veći dio lovišta u njihovom zakupu na području Požeško-slavonske županije, primljeni su kao punopravni član.

Foto: screenshot/youtube.com