Carnivora Dinarica: Rješenje za suživot poljoprivrednika i divljih zvijeri postoji

U risnjačkim šumama prisutni su brojni sisavci, a najmarkantnija životinja na Risnjaku je smeđi medvjed. Od 70-ih godina prošloga stoljeća ovdje opet obitava ris, a od ostalih zvijeri nalazimo divlju mačku, kunu zlaticu, kunu bjelicu, malu lasicu, zerdava, tvora i jazavca. Od dvopapkara tu su jeleni i srne, a na strmim i teško pristupačnim vrhovima divokoze. Vuk i divlja svinja nekada su bili u prolazu, a danas stalno prisutni. Populacija vuka je značajna jer ovdje imaju sve što im je potrebno: povoljno stanište, dovoljno plijena te – mir.

Suživot ljudi i divljih zvijeri sve je veći izazov

Procjenjuje se da danas u Hrvatskoj živi ukupno oko 200 vukova. Vuk je naveden kao ugrožena vrsta na Crvenom popisu IUCN-a i zakonom je zabranjen njegov lov. Glavna staništa vukova u Hrvatskoj su krški ekosustavi koji se nalaze u Gorskom kotaru, Lici i Dalmaciji. Smeđi medvjedi se u Hrvatskoj istražuju naročito u predjelu oko NP Risnjak i to od 80-tih godina prošlog stoljeća. Tipično obitavalište svakog pojedinog medvjeda, ali i ostalih zvijeri, veće je od prostora Nacionalnog parka, što znači da su za njihovo očuvanje granice Parka premale.

Na području Risnjaka i u okolici, naravno, žive i ljudi pa je suživot divljih zvijeri s ljudskom populacijom pitanje od velike važnosti. Poljoprivreda u Gorskom kotaru nije na visokom stupnju razvijenosti, a ono malo poljoprivrednika sve češće ima problem sa štetama koje stvaraju divlje životinje.

Kako bi olakšali stanovništvu ovoga područja, ali i divljači, JU NP Risnjak održat će ukupno pet radionica namijenjenih informiranju i edukaciji lokalnog stanovništva. Prva od njih naziva 'Električne ograde i velike zvijeri – kako smanjiti štete i poboljšati suživot?' održana je 24. siječnja 2020. godine.

Lokalno stanovništvo aktivno sudjelovalo na prvoj od pet radionica

Na radionici se skupilo preko 20 sudionika koji su aktivno sudjelovali u njezinoj provedbi. Deset poljoprivrednika dobilo je električne ograde u cilju zaštite od životinja. "Ovom radionicom pozitivno se utjecalo na svijest stanovništva o potrebi zaštite vlastite imovine i prevenciji šteta od velikih zvijeri, a ujedno se i podjelom električnih ograda podržalo poljoprivredne aktivnosti sve malobrojnijeg lokalnog stanovništva", izjavio je ravnatelj JU NP Risnjak, Mario Antolić.

Stručnjaci Veterinarskog fakulteta osvrnuli su se na prehrambene navike velikih zvijeri i njihovo ponašanje. Blaženka Kulić, predstavnica Primorsko-goranske županije, iznijela je iskustva svoga rada kao dugogodišnjeg vještaka za procjenu štete od strogo zaštićenih vrsta na domaćim životinjama te navela preporuke u postupanju. "Osobe kojima životinje strogo zaštićenih vrsta mogu uzrokovati štetu dužne su poduzeti sve zakonski dopuštene radnje i zahvate kako bi sačuvale svoju imovinu i spriječile nastanak štete - učinkovito ograđivanje i ciljano čuvanje dobara te rastjerivanje velikih zvijeri radi neposrednog čuvanja imovine, ali i ostvarile pravo na naknadu", upozorava.

Što kada se šteta dogodi?

"U slučaju nastanka štete od medvjeda, bez odgađanja, a najkasnije u roku od 7 dana, treba pisanim putem prijaviti lovoovlašteniku u čijem se lovištu šteta dogodila. U slučaju nastanka štete od vuka i risa, najkasnije u roku od 24 sata prijaviti nastanak štete ovlaštenom vještaku Ministarstva zaštite okoliša i energetike ili samom Ministarstvu, ako vještak nije dostupan. Do obavljanja očevida obvezno je sačuvati predmet štete te poduzeti mjere kako bi se očuvali tragovi na mjestu nastale štete", upućuje Kulić te dodaje da je neophodno dostaviti i dokaz o vlasništvu ili posjedu, pravu korištenja imovine ili zemljišta.

Popis telefonskih brojeva ovlaštenih vještaka za utvrđivanje i procjenu šteta od vuka i risa, kao i odštetni cjenik, dopuštene radnje i zahvati za sprječavanja štete, kriteriji za utvrđivanje iznosa naknade štete i obrasci zapisnika dostupni su na stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Kulić preporuča da se svaka šteta prijavi jer su obim i učestalost štetnih događaja jedan od kriterija za procjenu brojnosti velikih zvijeri i utječu na donošenje odluka o dopuštenju odstrelnih kvota.

Kako je radonica išla dalje, slijedila je praktična demonstracija postavljanja električnih ograda te održana primopredaja istih. Naime, jedna od aktivnosti JU NP Risnjak bila je nabava ograda te raspisivanje otvorenog javnog poziva zainteresiranom lokalnom stanovništvu koje želi zaštititi svoju imovinu od velikih zvijeri. Ukupno su pristigle 22 prijave od čega je odabrano 10 korisnika, većinom domaćih OPG-a. Ograde će postaviti unutar granica NP Risnjak ili u njegovoj neposrednoj blizini.

Medvjedi uništavaju sve čega se uhvate, voćke i male životinje konstantno na udaru

Matteo Muhvić mladi je poljoprivrednik koji trenutno drži koze, a živi u selu Podgrič, zadnjem naseljenom mjestu prije izvora Kupe. Radi se o teritoriju na rubu ili unutar područja NP Risnjak. On je jedan od dobitnika električne ograde za koju vjeruje da će mu riješiti problem s divljači.

"Najveće štete nam stvara medvjed koji se ovdje približava kućama. Šljive nam uništi svake godine, sve polomi, doslovno uništi cijelo stablo na koje se namjeri. Prije koza smo držali kokoši i zečeve, a običnu ogradu koju smo tada imali medo je pregazio i potamanio nam sve zečeve. I to ne jednom nego u više navrata", govori Matteo čija je obitelj već prije 10-ak godina dobila električnu ogradu od strane Nacionalnog parka.

"Dobili su ga svi seljani pa smo ogradili naše njive unutar Nacionalnog parka. Imam samo riječi hvale za uređaj, a ovaj novi pastir kojeg sam nedavno dobio je baš vrhunski! Njegova jačina i dužina će mi riješiti sve probleme koje trenutno imam s divljim životinjama što me posebno veseli jer uskoro nabavljam krupnu stoku koju, za svaku sigurnost, planiram i dodatno osigurati. Da nema pomoći u ovom obliku, teško da bih se odlučio baviti stočarstvom na ovom području", tvrdi ovaj 23-godišnji poljoprivrednik.

Poboljšanje statusa zaštite velikih zvijeri na Natura 2000 područjima

Radionica je održana u sklopu projekta Carnivora Dinarica, financiranog iz programa suradnje INTERREG Slovenija – Hrvatska. Projekt, punog naziva 'Prekogranična suradnja i usluge ekosustava u dugoročnom očuvanju populacija velikih zvijeri u sjevernim Dinaridima', započeo je 01. rujna 2019. i trajat će 30 mjeseci.

"Glavna svrha je poboljšanje statusa zaštite velikih zvijeri na Natura 2000 područjima Javorniki - Snežnik i Notranjski trikotnik u Sloveniji te na području Gorskog kotara i sjeverne Like u Hrvatskoj, ali važna je i pomoć lokalnom stanovništvu. Donirane električne ograde svakako će dobro doći poljoprivrednicima, a ograde će u njihovom posjedu ostati najmanje pet godina po završetku projekta", istaknula je Dina Botta, voditeljica projekta za NP Risnjak.

Unutar projekta, NP Risnjak ima brojne aktivnosti koje se većinom temelje na povećanju razine suživota kroz edukacijske aktivnosti (didaktički kutci u osnovnim školama, osposobljavanja za učitelje, radionice), kao i mjerama prevencije (podjela električnih ograda, nabava posebnih kanti za otpad). U narednih godinu dana planirane su brojne aktivnosti pa se ovim putem poziva zainteresirane da nastave biti aktivni sudionici u projektu.