Zbog ekonomske dobiti i dobrobiti životinja spriječite toplinski stres

Zona ugode za goveda ili termoneutralna zona za goveda nalazi se između 5 i 20°C, gdje se postiže minimalna potrošnja energije za održavanje organizma, a između ostalog za hlađenje i zagrijavanje. U takvim uvjetima je produktivnost životinja najveća, jer se ostatak energije iskoristi za proizvodnju mlijeka, rast ploda ili prirast. Pojava toplinskog stresa može povećati energetske potrebe za održavanje organizma između 7 i 25% (National Research Council, 1981.).

Termoneutralna zona također može varirati ovisno o pasmini, spolu, dobi, bređosti, tjelesnoj aktivnosti i tjelesnoj masi. Kod temperatura iznad termoneutralne zone, tj. iznad 20°C javlja se toplinski stres, a dodatno ga pojačava visoka relativna vlažnost zraka. 

Sprječavanje nastanka toplinskog stresa može se gledati kao dobrobit životinja, no vrlo je značajan njegov utjecaj na ekonomske pokazatelje proizvodnje. Sjedinjene Američke Države bilježe gubitke zbog toplinskog stresa u stočarskoj proizvodnji između 1,69 i 2,36 milijardi dolara godišnje, od čega je između 897 i 1500 milijuna u govedarstvu (St-Pierre i sur. 2003.). Zbog tako velikog ekonomskog značaja i klimatskih promjena toplinski stres posljednjih nekoliko desetljeća traži značajnu pozornost.

Pažnju usmjeriti na ventilaciju i adekvatnu hranidbu

Pri visokim temperaturama i relativnoj vlažnosti zraka životinje nastoje održati tjelesnu temperaturu unutar fizioloških granica, kako bi se nesmetano odvijale biokemijske reakcije i fiziološki procesi u organizmu. Toplinski stres direktno ili indirektno utječe na fiziologiju, zdravlje, reprodukciju, hranidbu, proizvodnju i ponašanje životinja.

Kod gornje točke termoneutralne zone javlja se pojačano znojenje, gubitak vode disanjem, povišena konzumacija vode, povišena tjelesna temperatura, slinjenje, dahtanje, usporen rad srca, smanjeno uzimanje hrane, smanjuje se  mliječnost, prirasti i uspješnost osjemenjivanja. Pojačano je izlučivanje kalija i natrija iz organizma, koji su glavni kationi uključeni u održavanje acidobazne ravnoteže. Izgubljene elemente potrebno je nadomjestiti, jer u protivnom dolazi do respiratorne alkaloze i posljedično metaboličke acidoze, odnosno metaboličkih poremećaja.

Moguć je razvoj acidoze buraga, te smanjenje proteina i masti u mlijeku. Znakovi nedostatka kalija i natrija su smanjeno uzimanje hrane, alotriofagija (nastran apetit), dlaka gubi sjaj, koža gubi elastičnost, a povezuje ga se i sa ketozama goveda. Osim velikog izlučivanja minerala iz organizma, smanjena je i apsorpcija mineralnih tvari, te je preporučljivo pri pojavi toplinskoga stresa osim ventilaciji, pažnju posvetiti i adekvatnoj hranidbi i prilagodbi obroka. 

Hranidbene metode ublažavanja toplinskog stresa su koncentriranje obroka, smanjivanje količine vlakana, povećanje razine proteina, dodavanje zaštićenog proteina i zaštićene masti, kalij, natrij, nijacin, tijamin, žive kvasce, vitamine C i E. Također je od pomoći dodavanje vode u TMR, kako bi vlažnost TMR-a bila 45-48%, osiguravanje dovoljno svježe vode i hranidbenog prostora (80-100 cm valova po kravi), hranidba u više obroka kako bi se osigurala svježina i palatabilnost hrane, a najveće obroke davati u hladnijem dijelu dana.

Bitno je životinjama osigurati čista i udobna ležišta, kako bi se izbjegli mastitisi koji dodatno oslabljuju organizam i smanjuju proizvodnju, te da bi životinje radije lijegale. Pri toplinskom stresu životinje više vremena provode stojeći, vjerojatnije su povrede papaka i laminitisi što negativno utječe na dotok krvi do vimena.

Za više informacija kontaktirajte tvrtku Patent Co. na jedan od niže navedenih kontakata.