Pravila u balansiranju obroka prate potrebe muznih grla, fazu laktacije, ali i vegetacijski slijed krmiva. Stoga je zimska hranidba dosta složenija. U nedostaku ispaše i svježe krme, konzervirana hraniva su jedini izvor hranjivih tvari.
Cjelokupna filozofija hranidbe muznih grla zasniva se na zadovoljavanju uzdržnih (metaboličkih) i proizvodnih potreba. S jedne strane krava hranidbom i unosom hranjivih tvari, vitamina i drugih mikro i makro elemenata mora održati kondiciju, zdravlje, reproduktivne sposobnosti i normalno funkcioniranje cjelokupnog metabolizma, dok s druge strane pod pritiskom tehnologije proizvodnje mora zadovoljiti potrebe proizvodnje mlijeka, farmerski gledano, ekonomske potrebe.
Samo pravilno izbalansiran obrok, može zadovoljiti "obje strane". Pravila u balansiranju obroka prate potrebe muznih grla, fazu laktacije, ali i vegetacijski slijed krmiva. Stoga je zimska hranidba dosta složenija. U nedostaku ispaše i svježe krme, konzervirana hraniva su jedini izvor hranjivih tvari, u tom pogledu se i zimski obrok od ljetnog razlikuje u omjeru pojedinih komponenti hraniva.
Što je zimska hranidba? Gledano iz kuta muznih krava, to je period kada nema svježe krme i ispaše, osnova je konzervirana sočna krma, najčešće silaža od kukuruza, koja za djelotvorniji i efikasniji obrok zahtijeva dopunu. Tradicionalno, ali i onako kako to uvjeti u našim krajevima dozvoljavaju, najbolja je dopuna u vidu lucerninog sijena ili kabasta krma slama grahorica ili kukuruzovina.
Prelazak na ovaj režim hranidbe treba započeti već početkom studenog kako bi se muzna grla postepeno privikavala na sijeno, za koje struka kaže da treba minimalno biti ukomponirano s 1/3 u obroku. Za veće količine namuzenog mlijeka i povoljan učinak na proces probave preporučuje se u zimskom režimu izbalansirati obrok tako da se zadovolji potrebe u kabastoj hrani s 50 % silaže i 50 % sijena. Kod naših farmera važi pravilo da je silaža zamjena za zelenu krmu tijekom zime.
Može li obrok bez sijena? Naravno da može, ali u tom slučaju kod gore navedenih uzdržnih i proizvodnih potreba može se javiti problem u vidu narušavanja zdravstvenog stanja ili smanjenja proizvodnih karakteristika. Hranidba samo silažom, zbog njene karakteristike kiselosti, može izazvati razne metaboličke probleme i smanjenu proizvodnju mlijeka, stoga je dopuna kvalitetnim sijenom izrazito poželjna.
Biološki karakter proizvodnje mlijeka ne dozvoljava jednu univerzalnu količinu sijena u obroku tijekom cijele godine. Što to znači u praksi? Ako riješimo dilemu zašto je sijeno posebno u zimskom periodu bitno u hranidbi muznih grla, sljedeće pitanje koje se nameće je koliko je to sijena potrebno ukomponirati u obrok?
Uzdržne i proizvodne potrebe muznih grla variraju u odnosu na starost, zdravlje, kondiciju i sl, ali osnova je faza laktacije, proizvodnje mlijeka. Prateći faze laktacije, varira i omjer sijena u obroku. Ako su muzna grla u prosjeku težine oko 500 kg, količina sijena je oko 15 do 20 kg dnevno u obroku. Međutim prateći faze proizvodnje, kilogrami sijena itekako variraju. Tijekom laktacije i proizvodnje mlijeka 25% sijena od ukupnog obroka je sasvim dovoljno da zadovolji potrebe kvaliteta mlijeka i potreba za hranjivim tvarima. Dok za vrijeme suhostaja, i manjim potrebama za bjelančevinama, i postotak sijena u obroku se povećava i do 50%.
Tagovi
Autor