Lucerna (Medicago Sativa) se smatra vodećom najstarijom krmnom kulturom. Koristi se za hranidbu stoke na više načina.
Lucerna (Medicago Sativa) se smatra vodećom najstarijom krmnom kulturom. Koristi se za hranidbu stoke na više načina:
Lucerna za svoj uspješan razvoj traži zemljište koje je duboko, rastresito, koje ima povoljan vodno-zračni režim, neutralne reakcije ph 6-7. Kisela zemljišta ne podnosi i jako je dobar indikator na kiselost. Ako se mora uzgajati na slabo kiselim zemljištima potrebno bi bilo izvršiti kalcifikaciju. Najbolje joj odgovaraju zemljišta tipa livadska crnica, aluvijum i černozem, savjetuje Nenad Erceg.
Za lucernu najbolje predkulture su gnojene okopavine kukuruz, može se sijati iza strnih žita, ali su manje povoljne od kukuruza dok se uzgajanje u monokulturi ne preporučuje. Lucerna je dobra predkultura većini uzgajanih biljaka .
Zemljište za sjetvu lucerne mora biti dobro pripremljeno, duboko uzorano. Ako se sije iza strnih žita, što je najčešći slučaj u jesenskoj sjetvi, poslije kosidbe strnih žita preporučuje se obrada na 10-15 centimetara, a cilj mu je da izmiješa i zatrpa žetvene ostatke i uništi iznikle korove. Pošto korijenov sistem lucerne prodire duboko u zemljište 1,5-2 metara, potrebno je izvršiti duboko oranje 30 do 35 centimetara. Ako se lucerna sije iza kukuruza, potrebno je tarupirati žetvene ostatke, razbacati 100-150 kilograma uree da se žetveni ostaci što bolje rastvore, zatanjurati pa uzorati na dubinu 30-35 centimetara.
Predsjetveno, u jesen ili proljeće, dobro pripremiti sjetveni sloj 6 do 8 centimetara jer je sjeme lucerne jako sitno, da se prekrije sitnom zemljom kako bi ujednačeno nicala .
Uspješno nicanje, rast, visoke i kvalitetne prinose lucerna zahtijeva dovoljno gnojiva u svim razvojnim fazama. Stajnjakom se može gnojiti predkultura jer stajnjak ima produženo djelovanje. U prvoj godini se iskoristi 50%, u drugoj 30%, a u trećoj 20%. Ako se stajnjak daje predsjetveno, on mora biti dobro zreo. Pored stajnjaka pod brazdu se daje NPK 10: 20:30, 400-500 kg/ha, a predsjetveno se daje još izbalansirano mineralno gnojivo NPK 15: 15: 15, 200 kg/ha. Poslije svakog otkosa lucerišta se prihranjuju s 300 kg/ha KAN - 27%.
Za sjetvu lucerne, jesensku ili proljetnu, zemljište mora biti dobro pripremljeno, usitnjeno da bi kvalitetno pokrilo sjeme. Dubina pripremljenog sloja treba iznositi 6-8 centimetara. Sjetva lucerne se izvodi strojno na međuredni razmak 12,5 centimetra. Dubina sjetve je 1-2 centimetra. Za postizanje dobrog sklopa potrebno je 15-20 kg sjemena /ha. Sklop je 450-500 biljaka/m². Sjeme lucerne mora biti kvalitetno, čistoće 96%, klijavost 94%, ne starije od 5 godina. Postoje dva roka sjetve lucerne:
Prednosti ljetno-jesenske sjetve su da se biljke mogu dobro razviti do zime, usjevu prijete manje opasnosti od korova, zemljište se kvalitetnije pripremi, a mane su da često nakon sjetve nastupi suša, usjev može biti oštećen od golomrazice i može nastati reducirani sklop.
Prednosti proljetne sjetve su manja mogućnost oštećenja mladih biljaka od golomrazice, bolja vlaga u zemljištu, toplije vrijeme, lakše nicanje i razvoj, a mane proljetne sjetve su da prijeti veća zakorovljenost mladih biljaka, tijekom travnja i svibnja često zna biti suša i prve godine eksploatacija lucerne manja je za 1-2 otkosa.
Ako imamo slabije nicanje lucerne ono je posljedica:
Vegetacijski period od sjetve do prvog otkosa je 42 do 45 dana, a sljedećih otkosa je za 30 dana. Lucerna najbrže i najbolje prinose daje pri temperaturi 20-25°C ako su ispunjeni svi ostali uvjeti.
Mjere njege:
Ako su povoljni vremenski uvjeti i ako se ispoštuje puna agrotehnika u procesu proizvodnje lucerne, možemo imati pet otkosa zelene mase u toku godine s 20t/ha što ukupno iznosi 100 t/ha ili 20 t/ha kvalitetnog sijena, pod uvjetom - čim se pokosi otkos da se izvrši prihrana i navodnjavanje.
Za proizvodnju sjemena lucerne ostavlja se drugi otkos gdje se provode agrotehničke mjere zaštita od korova, bolesti, štetnih insekata i glodavaca .Skidanje sjemena lucerne vrši se na dva načina:
Prinos sjemena zavisi od uvjeta uzgoja i primjene agrotehnike u procesu proizvodnje.
Povezana biljna vrsta
Tagovi