Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolest krava
  • 28.03.2019. 12:00
  • Kolubarski okrug, Ljig

Virusna upala pluća kod krava - kako im pomoći?

Upala pluća kod goveda nikada nije uzrokovana samo jednim faktorom nego je za njihov nastanak potrebno delovanje više njih. Da bi zdrava životinja obolela od upale pluća, njen imunitet mora da bude oslabljen nekim spoljnim stresom.

Foto: Vedran Stapić
  • 2.673
  • 44
  • 0

U poslednje vreme u našu redakciju javilo se više stočara koji se žale na isto - na slučajeve prehalade krava. Proverili smo o čemu se radi i reč je o istim simptomima koji se odmah uočavaju, to su slabiji apetit kod životinje, povišena temperatura, izbacivanje šlajma iz pluća. Svi navedeni simptomi kao posledicu dali su i smanjeni prinos mleka.

Važna je pravovremena i stručna reakcija jer struka kaže u takvim slučajevima, ukoliko simptomi duže potraju, može da dođe do veće infekcije pa je iz tog razloga najbolje odmah pristupiti preventivnim merama i lečenju.

Spoljni stres okidač za slab imunitet  

Bolesti disajnih puteva kod goveda nikada nisu uzrokovane samo jednim faktorom nego je za njihov nastanak potrebno delovanje više njih. Da bi zdrava životinja obolela od upale pluća, njen imunitet mora da bude oslabljen nekim spoljnim stresom.

Najčešći uzroci stresa, koji dalje slabi imunitet, pre svega su uslovi okruženja. Ovo se konkretno odnosi na lošu ventilaciju u štalama, pretrpanost objekta u kom se krave nalaze i eventualni transport goveda.

Pored toga što navedeni uslovi mogu da budu okidači za stres koji dalje može da izazove upalu pluća, oni takođe pogoduju daljem širenju virusa sa jedne na drugu životinju.

Kada se virus jednom nađe u plućima, on će da oslabi odbrambene mehanizme pluća. Ovo otvara put i bakterijama, da se i one nasele u pluća i koje onda uzrokuju ozbiljnije znake ove bolesti.

Najbitnija stvar u preventivi je smanjenje stresa životinje gde je god moguće, zato što je on prvi okidač ove bolesti.

Koje su preporuke veterinara

Pre početka bilo kakvog lečenja, najbolje je konsultovati veterinara, kako bi se izabrao najbolji način lečenja kao i odgovarajuća terapija.

Mi smo konsultovali veterinara Marka Ćirića, iz veterinarske stanice Šabac i po njegovim rečima neophodno je pobrinuti se da ventilacija objekta gde se krave nalaze bude što bolja. Takođe, prilagoditi i ishranu obolele životinje. "Izbegavati suvu hranu, kako ona ne bi još više iritirala disajne puteve. Najbolje bi bilo natopiti hranu koja se uobičajeno daje", naglašava Ćirić. Svaka promena u ishrani trebalo bi da bude postepena, kako bi se krave što lakše i bolje prilagodile novonastalom režimu ishrane.

U slučaju slabije ishrane, životinji bi trebalo da se daju vitamini i minerali (poput kalcijuma na primer) kako bi ojačali organizam. Obavezno se konsultovati sa veterinarom koji je pregledao bolesnu životinju, koje vitamine i minerale ubaciti u ishranu, koliko dugo i na koji način ih davati.

Kod lečenja je važno što pre započeti sa upotrebom antibiotika. Antibiotioci se daju životinjama koje imaju povišenu telesnu temperaturu. Nakon dva dana lečenja, trebalo bi da temperatura padne ispod 40 stepeni, inače potrebno je promeniti antibiotik.

Kako Ćirić ističe, kod upotrebe antibiotika neophodno je uzeti u obzir da li je krava steona. U tom slučaju, skraćuje se broj dana terapije antibioticima. Ipak, najbolje je konačnu dijagnozu dati nakon što veterinar kaže svoje mišljenje.

Lečenje bi bilo dobro produžiti do dva dana nakon što se znaci bolesti smire. Nestručno i stalno davanje antibiotika može dovesti do povećanja otpornosti bakterija i neće imati efekta u lečenju.

A šta nauka kaže ?

Na ovu temu konsultovali smo i doktora Miodraga Radinovića, vanrednog profesora sa Poljoprivrednog Fakulteta u Novom Sadu.

Kako kaže upali pluća sklonija su mlađa grla starosti, do 12 meseci dok ukoliko se bolest javi kod starijih, najverovatnije je onda da kod tih životinja postoji neko imunosupresivno stanje koje doprinosi nastanku ovog obolenja.

"Ukoliko je bolest u blažoj formi, često je dovoljna samo potporna terapija. Takođe, voditi računa o svim preventivnim merama, kako se bolest ne bi proširila na ostale krave u zapatu", navodi Radinović.

Slaže se da treba reagovati na vreme kako bolest ne bi imala ozbiljnije posledice.

Ipak, kako profesor Radinović ističe ovo je kompleksna i široka tema o kojoj bi se moglo dosta toga reći. Najvažnije je pre svega da veterinar pregleda životinju, kako bi se mogla odrediti prava dijagnoza i terapija.


Tagovi

Prehlada krava Stres Ventilacija Preventiva Marko Ćirić Miodrag Radinović Dragan Pantelić


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.