Već dvije godine nije bilo oboljelih od trihineloze u Vukovarsko - srijemskoj županiji

Zahvaljujući višegodišnjim aktivnostima veterinarske struke, inspekcijske službe i obaveznom pregledu svih zaklanih i odstrijeljenih svinja, te neškodljivom uklanjanju konfiskata zaraženih životinja koje već niz godina organizira i sufinancira županija i Ministarstvo poljoprivrede, na području Vukovarsko-srijemske županije iz godine u godinu, trihineloza postaje sve manjim javnozdravstvenim problemom, iako opreza, kada je ta bolest u pitanju, nikada nije dosta.

Prema podacima županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu, u 2012. godini pregledana su 75.562 uzorka kod fizičkih osoba i 9.445 uzoraka u klaonicama, odnosno ukupno 86.007 uzoraka svinja zaklanih na području Vukovarsko-srijemske županije, od kojih je pozitivno bilo 9 uzoraka na 6 lokacija. Riječ je o dva dvorišta u Ostrovu, te po jednom u Gradištu, Ivankovu, Otoku i Bršadinu iz kojh su izuzete tri krmače, pet tovljenika i jedno prase ukupne težine 1570 kilograma.

Valja istaknuti kako u 2012. godini nije bilo zaraze trihinelom na području Vukovarsko-srijemske županije. Inače, najveći broj oboljelih u toj županiji bilježi se 1998. godine kada je u Vukovarsko-srijemskoj županiji oboljelo ukupno 345 osoba, a od toga u samo jednoj epidemiji je oboljelo 198 osoba. Radilo se o epidemiji izazvanoj industrijski proizvedenim kobasicama što je iznimno rijetko, a sa ovako velikim brojem oboljelih i prvi puta u Hrvatskoj. Od 1999. godine broj oboljelih osoba od trihinele u Vukovarsko-srijemskoj županiji godišnje se kretao ispod 20, a 2005. i 2006. godine, prvi puta nakon nekoliko desetljeća, nije bilo oboljelih osoba. Oboljelih nije bilo niti u 2008., kao niti u 2011. i prošloj, 2012. godini.

Od 1999. godine, iz godinu u godinu, smanjuje se i broj pozitivnih uzoraka te je tako primjerice, te 1999. godine pozitivno bilo čak 2.479, a 2000. godine 1751 uzorak od pregledanih 173.943 odnosno 154.068 uzoraka. U godinama koje su slijedile sve više je opadao broj pozitivnih uzoraka te je tako 2001. pozitivnih bilo 531, 2002. 340, 2003. 314, a 2004. godine 217 uzoraka da bi u narednim godinama broj pozitivnih uzoraka redovito godišnje opadao za po dvadesetak kako bi u 2011. "spao" na 7, a u 2012. godini na 9 uzoraka što predstavlja 0,01 posto invadiranih svinja.

Trihineloza inače spada među zoonoze, tj. zarazne bolesti koje su zajedničke ljudima i nekim životinjama, a mogu prelaziti sa životinja na ljude i obrnuto. Iako trihinelu pronalazimo u mnogim divljim mesojedima i svejedima, za čovjeka je najvažnija karika u prijenosu bolesti domaća svinja. Svinja se može zaraziti jedući različite vrste zaraženih divljih životinja (pa čak i ostatke zaraženog svinjskog mesa u klaonicama), a čovjek se zarazi jedući nedovoljno smrznuto ili pečeno zaraženo svinjsko meso (osobito šunku, kobasice i kulen).

Valja napomenuti kako su na drastičan pad pojave trihineloze na istoku Hrvatske značajno utjecale i aktivnosti provođenja deratizacije na području Vukovarsko-srijemske županije koja je i tijekom 2012. godine sufinancirala aktivnosti provođenja deratizacije u iznosu 35.037,25 kuna. Upravo sustavna i planska deratizacija sa ciljem smanjenja broja štakora te obvezatan pregled i neškodljivo uklanjanje zaraženog mesa, osnovni su preduvjeti suzbijanja invazije. Pregled mesa i neškodljivo uklanjanje je zakonom obvezatno u RH, a javlja se i mogućnost provedbe niza drugih zakonskih mjera.

Autor: Alen Kuns

Foto: stock.xchng