Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dodana vrijednost
  • 23.01.2022. 16:30

Vadehavslam: Janjetina nosi zaštićenu oznaku geografskog porijekla - kako to rade Danci?

Vadehavslam je meso Texel pasmine janjadi ojanjene i uzgojene u Danskoj, u području uz Wadensko more. Vrlo je specifičnog okusa jer se životinje hrane biljem s plimnih ravnica

Foto: Depositphotos/DanielaBaumann
  • 284
  • 48
  • 0

Grad Ribe u jugozapadnoj Danskoj jedan je od najstarijih u državi. Prvotno je bio osnovan kao trgovačko središte. Arheološkim iskapanjima dokazano je da se kroz povijest ovdje tržilo raznim poljoprivrednim proizvodima, a posebno janjetinom i ovčetinom. Ovčarstvo u ovom kraju datira još od željeznog doba, a ta tradicija živi i danas.

Smješten je na obali Vadenskog mora koje se proteže uz obale Sjevernog mora Nizozemske, Njemačke i Danske. To je vrlo dinamičan ekosustav s plimnim kanalima, pijeskom, blatnim ravnicama, slanim močvarama, plažama, dinama, riječnim ušćima i prijelaznom zonom do Sjevernog mora. Većina njegovih dijelova sadrži manja ili šira područja plimnih ravnica. Dva puta na dan, u prosjeku, 15 km3 morske vode ulazi u Waddensko more, navodi Gemet. S vodom iz Sjevernog unose se velike količine pijeska i mulja koji se talože u mjestima s malim kretanjem vode. Tijekom oseke pojavljuju se veliki dijelovi takozvanih plimnih ravnica koje pokrivaju oko 2/3 područja plime i oseke i jedno su od njezinih najkarakterističnijih obilježja. Nigdje u svijetu ne nalazi se tako veliki neprekinut dio plimnih ravnica. One čine 60 posto svih područja plime i oseke u Europi i Sjevernoj Africi. 

Poseban okus janjetine

Vadehavslam je naziv za janjetine s ovoga područja, a čija se tradicija uzgoja nastavlja na tamošnjim slanim livadama. Ovce se napasuju biljem bogatim mineralima iz morske vode. Prepoznavanje posebnog okusa, jedinstvenost agroekoloških uvjeta napasivanja te stoljetna selekcija utjecali su na jačanje svijesti o vrijednostima ovog proizvoda. Od 2012. godine ona nosi zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla.

Riječ je o mesu ovaca Texel pasmine ili križanaca ove s drugim pasminama (ponekad Suffolk ili Gotland). Selekcijskim uzgojem stočari stvaraju ne samo ovce prilagođene grubim okolišnim uvjetima nego posebno krupnu, mesnatu janjad. Vrijeme klanja janjadi ovisit će o postignutoj  težini koja mora biti između 19-25kg. Dodatno, u klaonici  se mora vizualno odrediti sadržaj masti u mesu. Na kraju, ono mora imati specifičan slankasti okus.

Tijekom zimskih mjeseci janjad se hrani sijenom, kukuruzom, silažom, i u zadnjem periodu hranjenja sijenom obogaćenim ječmom. Najmanje 50 posto krmiva mora biti proizvedeno na definiranom području uz Vadensko more. U toplijem periodu godine životinje se napasuju na slanim livadama i okolnim pašnjacima, i to najmanje 4,5 mjeseca.

Definirano zemljopisno područje porijekla

Janjci namijenjeni za proizvodnju Vadehavslam janjetine moraju biti ojanjeni i uzgojeni na području Vadenskog mora. Tu pripada otok Romø, Mandø i Fanø uz jugozapadnu obalu, te dio obližnjeg kopna. Područje je na jugu ograničeno državnom granicom s Njemačkom,  na sjeveru morem, a na istoku autoputom A11.

Dakle, proizvodnja je vezana uz slane priobalne močvare. Svake godine olujna nevremena naplave livade, i more za sobom ostavi plodni mulj na kojem izrasta specifična flora. Tu se ljeti napasuju ovce, a zimi stočari skupljaju sijeno.

Janjad je krupna i mesnata (Foto: Depositphotos/venemama2)

Trave koje ondje rastu nisu pogodne za konvencionalnu poljoprivredu, ali su dobre za napasivanje životinja jer obiluju hranjivima. Laboratorijske analize tla iz kasnih 60-ih pokazale su visoke koncentracije kalija što odgovara glinastim tlima. Natrij je na ovim slanim močvarama izrazito visok kao rezultat taloženja soli nakon povlačenja mora. Janjad pase na tim livadama dok visoke razine kalija i natrija utječu na poseban okus njihovog mesa.

Neke od biljnih vrsta  kojima se janjad ovdje napasuje su: 

  • razne trave, mala bijela djetelina, svinđuša, mali šuškavac, žabnjak i babina svila uspijevaju najdublje prema nasipu,
  • morska lavanda, morska brula i neke druge žilave biljke rastu u nižem području,
  • morska svilina i caklenjača rastu u najnižim predjelima.

Meso ove janjadi je krto i ukusno s posebnim slankastim okusom uslijed visokog udjela kalija i natrija iz spomenutih biljnih vrsta.

Turizam i očuvanje tradicije

Osim posebnog područja na kojem se Vadehavslam janjad uzgaja, Danci čuvaju i svoj stoljetni tradicionalni način uzgoja. Ovce su ovdje navikle na teške životne uvjete i janje veliku mesnatu janjad. Njihova krupnoća, kao i okus mesa zbog napasivanja slankastim biljem, karakteristike su po kojima se ovaj zaštićeni proizvod razlikuje od janjetine iz drugih područja.  

Godišnja manifestacija Lammefestival privlači mnoge posjetitelje u lokalne restorane. Marketinški stručnjaci promoviraju recepte spravljene od ovoga mesa, a gosti dolaze na janjetinu s Vadenskog mora posluženu uz povrće i bilje, palentu i metvicu. Brendiranje je ovdje proces u kojem zajedno sudjeluju svi, i državne institucije, i turističke agencije, i lokalni obrtnici i stočari.

Možemo li i mi tako?


Povezana stočna vrsta

Ovčarstvo

Ovčarstvo

Ovčarstvo je izrazito rasprostranjena grana stočarstva te se ovce mogu naći na svim kontinentima osim Antartike. Važnost ovčarstva varira ovisno o pojedinim zemljama te su osobito... Više [+]

Tagovi

Vadehavslam Janjetina Ovčetina Ovčarstvo Danska Zemljopisno porijeklo Zaštićena oznaka Wadden Slane močvare


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije