Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sirarstvo
  • 20.03.2010.

Uzgojnim programom do oznake izvornosti

Hrvatski stočari u carstvu ciparskog Halloumija

  • 2.145
  • 104
  • 0

E, a ko ne bi iša viditi to čudo? - kaže Gordan Marinović. U Cipru puste suše, hranu za ovce i koze uvoze iz Španjolske, a janjetinu i jaretinu izvoze na Bliski istok. Da imaju čudo dobrog sira, koji farmeri prodaju turištima na svom kućnom pragu i još velike količine izvoze u čak 117 zemalja svita Dok je u Hrvatskoj bjesnio Vatroslav, na Cipru, tom najistočnijem otoku u Sredozemlju, proljeće u punom jeku. Temperature između 21 i 23 stupnja, žito oklasalo, ptice i kokoši se izlegle, masline otribile od svita, a i sezona kupanja i sunčanja također je počela.

- Dolazimo u pravo vrijeme, rekao je naš vodič Trpimir Čokolić.

Vegetacijski vrh

Za mjesec-dva umjesto bujne vegetacije, koja je dojmljiva i iz zrakoplova, ostat će spržena, siva zemlja. Jer, Cipar je daleko najsunčanija zemlja u ovom dijelu svijeta s gotovo 340 sunčanih dana godišnje.

Kratke rukave nose već krajem prosinca.

Proljeće, u svoj svojoj raskoši i sa svime što ono podrazumijeva, klimatski ovdje počinje u siječnju i traje do potkraj travnja. U tom razdoblju dogodi se i pokoja kišica, što je tamo doista rijetkost tijekom cijele godine i u svih onih 25 nesunčanih dana.

- Ožujak i travanj su ovdje vegetacijski vrh. Što u ta dva mjeseca uspiju pripremiti hrane za stoku - uspiju, potvrđuje i sveučilišni profesor Boro Mioč koji na Agronomskom fakultetu u Zagrebu vodi kolegij ovčarstva i kozarstva.

A kako izgleda uzgoj ovaca i koza u ciparskim uvjetima, uz Mioča, imala je prigodu vidjeti i skupina od 40-ak hrvatskih stočara, stručnjaka i znanstvenika tijekom sedmodnevnog stručnog putovanja po Cipru.

Ovo stručno putovanje organizirali su Hrvatska poljoprivredna agencija i Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza. - Po istom zadatku skupina sličnog sastava posjetila je dosad Siciliju, Sardiniju i Portugal, podsjeća inicijator ovih putovanja naš Zadranin mr. sc. Zdravko Barać, inače ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije.

On sam, nažalost, ovaj put zbog pustih obveza nije krenuo na put i predvodio ekspediciju. Falio je puno svima, ali kako se ono kaže - koga nema bez njega se mora.

Čudo od sira

Glavni razlog zašto je upravo Cipar izabran za cilj ovogodišnjeg putovanja je velika tradicija uzgoja koza i ovaca na ovome otoku te široko rasprostranjena proizvodnja tradicionalnih ovčjih i kozjih sireva. Kao i na svim dosadašnjim putovanjima i na ovom putovanju su se uzgajivačima ovaca i koza pridružili stručnjaci Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, stručnjaci iz županijskih upravnih odjela za gospodarstvo i poljoprivredu, Hrvatske gospodarske komore te članovi Saveza udruga malih sirara RH SirCro.

Uz pročelnicu Županijskog ureda Hrvatske poljoprivredne agencije Dolores Barać, od naših "lokalpatriota" ekspediciji su se priključili i Gordan Marinović, predsjednik Zadružnog saveza Zadarske županije, poznati agroekonomist i naš kolumnist prof. dr. sci. Ante Kolega, a s njima i moja malenkost.

- E, a ko ne bi iša viditi to čudo? - pitao je i odgovarao u svom karakterističnom stilu Marinović. Pusta suša, hranu za ovce i koze, čujen, uvoze iz Španjolske, a janjetinu i jaretinu izvoze na Bliski istok. Da imaju čudo dobrog sira, koji farmeri prodaju turištima na svom kućnom pragu i još velike količine izvoze u čak 117 zemalja svita, pripovida očito dobro informirani Marinović, za prijatelje Mulo di Kalelarga.

Dobro zbori. Osjećam da će biti zanimljivo, poučno pa možda i mi, u našem kozarstvu i ovčarstvu - okrenemo novu stranicu.

Na cijeni pasmina chios

U ciparskom ovčarstvu najviše se uzgaja pasmina chios koja čini preko 40% ukupnog broja ovaca na otoku, a dosta se koristila i za poboljšanje mliječnosti i plodnosti pa se tako uzgaja i znatan broj njenih križanaca s domaćim (ciparskim) pasminama ovaca.

Chios je pasmina vrlo cijenjena i raširena u istočnom Mediteranu i na Bliskom istoku zbog velike proizvodnje mlijeka, velike plodnosti i ranozrelosti. Pasmine je nastala na grčkim otocima, a uvezena je na Cipar prije otprilike 50 godina. Srednje je veličine. Ovce su prosječno teške 65 kg, a ovnovi 80 kg. Boja im je bijela s crnim područjima na glavi, trbuhu i nogama. U nekim slučajevima je i cijela glava crne boje. Ovce su obično bezroge, a ovnovi imaju velike spiralne rogove. Rep je polumastan, različite dužine. Već od uvoza chios pasmine na Cipar kontinuirano se radi na genetskom poboljšanju proizvodnih osobina, a rad na oplemenjivanju se naročito intenzivirao nakon 1970. godine kada se počinje s provođenjem uzgojnog programa na dvije centralne državne farme s nukleus stadima i povećanjem broja uzgajivača koji sudjeluju u kontroli proizvodnih osobina.

Pasminu karakterizira duga sezona pripusta koja se proteže od lipnja do veljače.

Chios spada u najplodnije pasmine ovaca. Odrasle ovce uobičajeno janje dvojke (u 49% janjenja), dosta često trojke (u 12% janjenja), a rijetko kada (u 2,5% janjenja) i više janjadi u leglu. Mliječnost je dobra tako da ovce tijekom laktacije od 157 dana prosječno proizvedu 222 kg mlijeka sa 6,5 % mliječne masti. Chios je pasmina ovaca kombiniranih proizvodnih osobina pa je na Cipru iskorištavanje janjadi za proizvodnju mesa jednako ekonomski važno kao i proizvodnja mlijeka. Janjad se na državnoj farmi odbija u starosti od prosječno 36 dana do kada postignu težinu od 14 kg.

Nakon odbića prosječni dnevni prirast iznosi 255 g tako da sa starosti od 98 dana janjad dostiže prosječno 31 kg.

Barać: Bliski istok šansa i za Zadarsku županiju

Stručno putovanje u Cipar bilo je vrlo zanimljivo i korisno. Interesantno je znati da su Ciprani tradicionalni proizvod, Halloumi sir proizveden od mješavine ovčjeg i kozjeg mlijeka zaštitili oznakom izvornosti, napravili brend po kojem je otok prepoznatljiv u svijetu.

Halloumi sir izvozi se u 117 zemalja.

S obzirom da je otok limitiran u pogledu ishrane životinja, zadnjih dvadesetak godina proizvodnja sira se ne povećava, ali kontinuirano raste njegova cijena, što je još jedan dokaz dobrog brendiranja tradicijskog proizvoda.

Interesantan podatak je da Ciprani izvoze kvalitetna uzgojno-valjana grla ovaca i koza na tržište Bliskog istoka, a znajući da je prije tridesetak godina takav trend izvoza na istočno tržište imala i Hrvatska (naročito Zadarska županija), mogućnosti za jaču revitalizaciju ovčarske i kozarske proizvodnje možda leži upravo u osvajanju tržišta na kojima smo već nekad bili prisutni.

Autor: Nedjeljko Jusup


Povezane stočne vrste

Ovčarstvo

Ovčarstvo

Ovčarstvo je izrazito rasprostranjena grana stočarstva te se ovce mogu naći na svim kontinentima osim Antartike. Važnost ovčarstva varira ovisno o pojedinim zemljama te su osobito... Više [+]

Kozarstvo

Kozarstvo

Koze pripadaju među najstarije pripitomljene pasmine životinja koje su od davnina služile čovjeku i davale mu visokovrijedno proizvode poput mesa, mlijeka, kože, dlake i gnoja.... Više [+]

Izvori

Zadarski list


Tagovi

Stočarstvo Ovčarstvo Kozarstvo Uzgoj Sirarstvo Sir Izvoz Cijena Cipar

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]