Bakterije koje se prenose hranom poput Salmonele, Campylobacter i E. Coli se sve teže liječe jer postaju otpornije na antibiotike, upozorile su dvije agencije Europske unije.
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) godišnje prikupljaju i zajednički analiziraju podatke kod ljudi, svinja i teladi mlađih od godinu dana, a koje su države članice EU-a dostavile o antimikrobnoj rezistentnosti (AMR), odnosno sposobnosti mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji su se do tada koristili u liječenju.
Izvješće pokazuje da Salmonella i Campylobacter postaju sve otporniji na ciprofloksacin, jedan od antibiotika za liječenje infekcija uzrokovanih ovim bakterijama, a kategorizirani su kao kritično važni za uporabu i kod ljudi.
Drugo izvješće koje je EFSA objavila u prosincu pokazuje da je skoro jedna od tri kontaminacije namirnica u EU 2018. godine uzrokovana salmonelom, dok je salmoneloza bila druga najčešće prijavljivana gastrointestinalna infekcija kod ljudi nakon kampilobakterioze.
Pojedini slučajevi infekcije salmonelom kod ljudi pokazuju otpornost na karbapenem, još jedan antimikrobni lijek koji je također istaknut u izvješću dvaju agencija.
Ono što zabrinjava glavnog znanstvenika ECDC-a Mikea Catchpolea je suočavanje s otpornošću bakterija na karbapaneme, a za euractiv je rekao: "Najefikasniji način za spriječavanje širenja sojeva otpornih na karbapeneme je poboljšanje provjera".
Izvještaj također obuhvaća ključne pokazatelje ishoda koji pomažu državama članicama EU-a da procijene svoj napredak u smanjenju uporabe antimikrobnih sredstava i suzbijanju antimikrobne otpornosti (AMR).
AMR je prijetnja zbog koje se godišnje izgubi 33.000 života u EU-u i odgovorna je za godišnji ekonomski gubitak koji se procjenjuje na oko 1,5 milijardi eura. Očekuje se da će postati veći ubojica od raka do 2050. godine.
Jedan od zdravstvenih akcijskih planova Europske komisije je pokrenut još u lipnju 2017. godine zahtijevao je učinkovito djelovanje protiv prijetnje AMR-a, a temeljio se na načelu da su zdravlje ljudi i životinja međusobno povezani.
Antibiotike stočari koriste za liječenje bolesti životinja koje se mogu prenijeti i na ljude, poput kampilobakterioza i salmoneloze. Ljudi ove infekcije mogu steći izravno od životinja, izlaganjem okolišu ili konzumiranjem kontaminirane hrane, a njihova ozbiljnost može varirati od blagih simptoma do stanja opasnih po život.
Smanjenje antibiotika i ekološka proizvodnja - jedni od glavnih ciljeva strategije F2F
Međutim, zlouporaba i prekomjerne upotrebe antibiotika u proteklim desetljećima doveli su do toga da su neki mikroorganizmi razvili otpornost na antimikrobne pripravke, što znači da lijekovi postaju manje učinkoviti, a infekcije povećavaju rizik od širenja.
"Broj antimikrobnih lijekova koji se koriste kod uzgoja životinja i u zdravstvenom sektoru doveo je do jednog od najvećih globalnih problema s kojima smo danas suočeni, a to je antimikrobna rezistencija (AMR), koja utječe na zdravlje ljudi", rekla je Stella Kyriakides, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane EU.
Od nove prehrambene politike EU odnosno Strategije od farme do vilice (F2F) očekuje se da će se pozabaviti rastućom prijetnjom AMR-a, a njena objava bi trebala biti krajem ožujka.
U nacrtu strategije smanjenje prodaje antimikrobnih lijekova za uzgajane životinje i akvakulturu između 2017. i 2030. godine navedeno je kao jedan od pet glavnih ciljeva na kojima će se temeljiti politika Komisije.
U srednjeročnom pregledu F2F-a 2025.-26. Komisija će predložiti preciziranje ciljeva upotrebe AMR-a u sektoru stočarstva država članica, navodi se u nacrtu dokumenta.
U nacrtu je također navedeno da će Komisija 2028. godine procijeniti je li usvajanje pravno obvezujućih ciljeva neophodno za osiguravanje održivog smanjenja upotrebe AMR-a za stočarstvo, uzimajući u obzir napredak država članica u postizanju ciljeva kojima teže.
Tagovi
Autorica