Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dominantne rase
  • 27.03.2022. 10:00

Tovne rase goveda - kod telenja je priroda najbolji izbor?

Jedne od popularnih rasa za tovno govedarstvo kod nas su aberdin angus, limuzin i šarole. Odlikuje ih lakoća telenja, za šta uglavnom biraju prirodu.

Foto: Depositphotos/pmilota
  • 1.118
  • 47
  • 0

Uzgoj tovnih rasa goveda u sistemu krava-tele, poslednjih nekoliko godina, dobija na značaju. Posebno je interesantan sa gledišta velikih pašnjačkih površina kojima obiluju brdsko-planinska područja. Ovakav uzgoj je manje zahtevan po pitanju ulaganja, u odnosu na mlečno govedarstvo.

Krave se drže na ispaši u toku letnjeg perioda, u nekim slučajevima i u toku zimskog, iako se mogu držati i u zatvorenim objektima. U područjima s relativno slabijim zimama dovoljno je obezbediti nadstrešnicu, gde se životinje mogu skloniti.

Laktacija krava u ovim sistemima je nešto kraća, i traje od šest do sedam meseci, zbog odlučivanja teladi. Zbog toga se ovaj sistem još naziva - uzgoj krava bez tržišne proizvodnje mleka. Odlučena telad idu na dalji tov, u namenska tovilišta ili na ispašu.

Telenje u prirodi

Među popularnim u Srbiji su aberdin angus (Aberdeen Angus) i limuzin (Limousine), a slijede ih šarole (Charolais) i druge. Pripust je najčešće prirodni. Veštačko osemenjivanje se koristi u slučajevima kada odgajamo bikovske majke odnosno ako nemamo dovoljno kvalitetnih bikova u krdu.

Posebno interesantan elemenat u njihovom uzgoju je sezona telenja. Važno da se krave tele u periodu decembar - mart, kako bi mladunče moglo da prati majku na pašnjacima kada krene vegetacija. 

Paša stada Aberdeen Angus (Foto: Miljan Erbez)

Najvažnije je da tele posisa prvo mleko - kolostrum. Prilikom telenja u prirodi majke neretko sakriju mladunče u žbunje pa ih je posle teško naći. Zanimljivo je da se oni ne mrdaju dok se ona ne vrati.

Ne trpe štalski sistem

Veterinar Mirko Bozalo kaže kako je kod ove rase najbitnije da se "krave tele u prirodi", jer je kroz godine saradnje s uzgajivačima utvrdio da im je u takvim okolnostima taj proces najlakši.

Tele se samo zadoji i nakon sat vremena je na nogama

"Bitno je da se što više kreću, da su u kondiciji i to je garancija da krava neće imati problema prilikom telenja", dodaje ovaj veterinar.

Bozalo spominje slučaj kada je došlo do uginuća krave i jednog teleta od dvoje koje je nosila. Kao razlog navodi to što je krava duže vreme boravila u štali.

"Radnici nisu na vreme primijetili da ima i drugo tele, nakon prvog telenja. Postoje i situacije kada se krave se otele i tele bude po sedam dana u snegu i ona ga dovede u stado. Jednostavno one ne trpe štalski sistem. Tačno se ne pronalaze u zatvorenom prostoru", pojašnjava te dodaje i kada je u pitanju sisanje teladi, "nijedno ne treba gurati".

Tele se samo zadoji i nakon sat vremena je na nogama. Kaže da nijedan problem nije imalo tele koje se rađa u prirodi, već imaju ona koja se rađaju u štali. Rođena u prirodi, nemaju problema ni s dijarejom, niti s otokom kolena ni gnojnim infekcijama. Ono što se rađa napolju na proleće je otporno i kao da neki imunitet stvara po rođenju.

Agresivne pasmine

Braća Drago i Radomir Đukanović, uzgajivači pasmina salers i limuzin za svoja grla imaju nadstrešnicu za lošije vremenske uslove, ali ističu kako se životinje sklone pod nju samo u slučaju jakih padavina. A da i zimi kad je sneg izađu vani i leže na snegu. Da bi se uspešno telile u objektu morale bi da imaju zaseban boks odnosno prostor, jer ako ima još oteljenih krava u istom prostoru onda postoji velika mogućnost da ga ubodu ili pogaze.

"Imali smo takva dva slučaja zimus. Objekat je 20 sa sedam metara. Tu je bilo izolovano šest oteljenih krava. Jedno su tele pogazile. Drugo su izbole na smrt. Ovo su agresivnije rase. I samo je rešenje priroda", kaže Radomir.

Napad divljači na telad nisu isključeni

Međutim, ovi farmeri upozoravaju da postoje problemi i kad je u pitanju telenje u prirodi, a to su napadi vukova, ali i medveda.

"To što pričaju da stado štiti, nije u potpunosti istina. Čak ni svaka krava ne štiti svoje tele već ih dosta pobegne, a i nema nikakvu šansu da zaštiti bilo šta od samo dva vuka, a da ne od čopora", upozoravaju braća Đukanović.

Ekonomičnost uzgoja

Na ekonomske rezultate uzgoja krava bez tržišne proizvodnje mleka utiče više različitih činilaca. Najvažnijim se smatra njihova plodnost, odnosno broj živorođene teladi na 100 jedinki. Ostali faktori su prirast i cene uzgojenih teladi, gubici (uginuća i neophodna klanja), remont stada (izlučivanje krava), dobra genetika odnosno redovno osvežavanje krvi u stadu i produktivnost rada (broj radnika na 100 grla ili broj grla po radniku).

Osnovni uslov za povoljne proizvodne i ekonomske rezultate je dobro zdravstveno stanje krava i svih srodnih kategorija goveda. Ipak, ekonomičnost proizvodnje je određena brojem rođenih, uzgojenih i na kraju prodatih teladi. Odnosno, cilj je da se od postojećeg broja plotkinja (krava i junica) u stadu dobije što više zdrave teladi, jer to je glavni proizvod.

Na kraju se može zaključiti da nam je potrebno zdravo i dobro stado, a za smeštaj krava dovoljne su i nadstrešnice. Potrebno je osigurati im pristup pašnjacima i nekim šumarcima gde se one mogu teliti. Bikove redovno menjajte i nabavljajte iz drugih stada. Potreban je i hitna podrška nadležnih službi po pitanju redukcije broja zveri i ako su krave već u štali u toku jakih zima, dobro ih treba nadzirati.


Tagovi

Krava Tele Telenje Aberdeen Angus Limousine Charolais Mirko Bozalo Radomir Đukanović Drago Đukanović


Autor

Miljan Erbez

Više [+]

Stručnjak iz oblasti stočarstva, s dugogodišnjim iskustvom u domaćim i međunarodnim projektima iz poljoprivrednog sektora. Autor više od 30 naučnih radova i šest knjiga iz oblasti proizvodnje mleka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.