Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mesne pasmine
  • 20.03.2022. 10:30

Tovne pasmine goveda - kod teljenja je priroda najbolji izbor?

Pasmine aberdin angus, limuzin, salers i šarole odlikuje lakoća teljenja, za što uglavnom biraju prirodu. Ponekad znaju sakriti tele, a neke su i agresivne

Foto: Depositphotos/pmilota
  • 3.653
  • 215
  • 0

Uzgoj mesnih pasmina goveda u sustavu krava-tele, posljednjih nekoliko godina, dobiva na značaju. Posebno je zanimljiv s gledišta velikih pašnjačkih površina kojima obiluju brdsko-planinska područja. Ovakav uzgoj je manje zahtijevan po pitanju ulaganja, u odnosu na mliječno govedarstvo.

Krave se drže na ispaši tijekom ljetnog perioda, u nekim slučajevima i zimskog, iako se mogu držati i u zatvorenim objektima. U područjima s relativno slabijim zimama dovoljno je osigurati nadstrešnicu, gdje se životinje mogu skloniti.

Laktacija krava u ovim sustavima je nešto kraća, i traje od šest do sedam mjeseci, zbog izlučivanja teladi. Zbog toga se ovaj sustav još naziva - uzgoj krava bez tržišne proizvodnje mlijeka. Izlučena telad idu na daljnji tov, u namjenska tovilišta ili na ispašu.

Teljenje u prirodi

Najčešće uzgajane pasmine su aberdin angus (Aberdeen Angus), limuzin (Limousine), salers (Salers), šarole (Charolais) i druge. Pripust je najčešće prirodni. Umjetno osjemenjivanje se koristi u slučajevima kada uzgajamo bikovske majke odnosno ako nemamo dovoljno kvalitetnih bikova u stadu.

Posebno zanimljiv element u njihovom uzgoju je sezonost teljenja. Važno je da se krave tele u periodu prosinac – ožujak, kako bi mlado moglo pratiti majku na pašnjacima kada krene vegetacija. 

Paša stada Aberdeen Angus (Foto: Miljan Erbez)

"Krave ove pasmine se vrlo lako tele, vole se osamiti u šumi tom prilikom, a telad su živahna, odmah se dižu na noge i sisaju", kaže dipl.inž. agr. Miljan Veletić.

On navodi kako je vrlo bitno da tele posisa prvi kolostrum. Prilikom teljenja u prirodi majke nerijetko sakriju mlado u grmlje pa ih je poslije teško naći. Zanimljivo je da se oni ne miču dok se ona ne vrati.

"Događalo se da im se majka udalji i po par kilometara. Dok tele ne stasa da ide s njom, čeka na mjestu gdje ga je ostavila. Ima ih koje su agresivne. Čuvaju ih. Ne daju čovjeku da priđe ni na pet metara do teleta", ističe Veletić, dodavši da kada baš imaju problem, pozovu i veterinara.

Ne trpe stajski sustav

Veterinar Mirko Bozalo kaže kako je kod ove pasmine najbitnije da se "krave tele u prirodi", jer je kroz godine suradnje s uzgajivačima utvrdio da im je u takvim okolnostima taj proces najlakši.

"Bitno je da se što više kreću, da su u kondiciji i to je garancija da krava neće imati problema prilikom teljenja", dodaje ovaj veterinar. Bozalo spominje slučaj kada je došlo do uginuća krave i jednog teleta od dvoje koje je nosila. Kao razlog navodi to što je duže vrijeme boravila u štali.

"Radnici nisu na vrijeme primijetili da ima i drugo tele, nakon prvog teljenja. Postoje i situacije kada se krave se otele i tele bude po sedam dana u snijegu i ona ga dovede u stado. Jednostavno one ne trpe stajski sustav. Točno se ne pronalaze u zatvorenom prostoru", pojašnjava te dodaje i kada je u pitanju sisanje teladi, "niti jedno ne treba gurati".

Tele se samo zadoji i nakon sat vremena je na nogama

Tele se samo zadoji i nakon sat vremena je na nogama. Kaže da niti jedan problem nije imalo tele koje se rađa u prirodi, već imaju ona koja se rađaju u štali. Rođena u prirodi, nemaju problema ni s dijarejom, upalom koljena ni gnojnim infekcijama. Ono što se rađa vani na proljeće je otporno i kao da određeni imunitet stvara po rođenju.

Agresivne pasmine

Braća Drago i Radomir Đukanović, uzgajivači pasmina salers i limuzin slažu se s kolegama. Drago kaže da i ove dvije pasmine najviše vole teljenje u prirodi: "Krava sama sebi tom prilikom nađe poziciju koja joj odgovara, što teško može osigurati u štali".

Drago za svoja grla ima nadstrešnicu za lošije vremenske uvjete, ali ističe kako se životinje sklone pod nju samo u slučaju jakih padalina. A da i zimi kad je snijeg izađu vani i leže na snijegu. Da bi se uspješno telile u objektu morale bi imati zaseban boks tj. prostor, jer ako ima još oteljenih krava u istom prostoru onda postoji velika mogućnost da ga ubodu ili pogaze.

"Imali smo takva dva slučaja zimus. Znači objekt je 20 sa sedam metara. Tu je bilo izolirano šest oteljenih krava. Jedno su tele pogazile. Drugo su izbole na smrt. Ovo su agresivnije pasmine. I samo je rješenje priroda", kaže Radomir.

Međutim, ovi farmeri upozoravaju da postoje problemi i kad je u pitanju teljenje u prirodi, a to su napadi vukova, ali i medvjeda.

"To što pričaju da stado štiti, nije u potpunosti istina. Čak ni svaka krava ne štiti svoje tele već ih dosta pobjegne, a i nema nikakvu šansu zaštititi bilo što od samo dva vuka, a ne od čopora", upozoravaju braća Đukanović.

Ekonomičnost uzgoja

Na ekonomske rezultate uzgoja krava bez tržišne proizvodnje mlijeka utječe više različitih čimbenika. Najvažnijim se smatra njihova plodnost, tj. broj živorođene teladi na 100 jedinki. Ostali faktori su prirast i cijene uzgojenih teladi, gubici (uginuća i neophodna klanja), remont stada (izlučivanje krava), dobra genetika tj. redovno osvježavanje krvi u stadu i produktivnost rada (broj radnika na 100 grla ili broj grla po radniku).

Napadi divljači na telad nisu isključeni

Osnovni uvjet za povoljne proizvodne i ekonomske rezultate je dobro zdravstveno stanje krava i svih srodnih kategorija goveda. Ipak, ekonomičnost proizvodnje je određena brojem rođenih, uzgojenih i na kraju prodanih teladi. Odnosno, cilj je da se od postojećeg broja plotkinja (krava i junica) u stadu dobije što više zdrave teladi, jer to je glavni proizvod.

Plodnost krava

Dobrom plodnošću se uglavnom smatra 90-95 odbijenih teladi od 100 krava godišnje, s gubicima koji ne prelaze pet posto od broja rođenih teladi.

Računica na stado od 100 krava se bazira na različitom broju uzgojenih i prodanih teladi. Razliku između broja uzgojenih i prodanih teladi predstavljaju junice koje se ostavljaju za remont (15 na 100 krava). Treba naglasiti da remont mora biti i niži cca 12%, tj. da ide maksimalno na 15% grla koja se godišnje izlučuju iz stada.

Smanjenje broja prodatih teladi rezultira adekvatnim smanjenjem prodaje. 

Ukoliko se krave koje nisu steone izluče iz stada za potrebe klanja, postoji rizik od smanjenja broja grla potrebnih za korištenje pašnjaka i ekonomskih gubitaka, zbog potrebe da se one za klanje zamjene junicama. Ovaj gubitak će ovisiti od razlike između cijene (troškova) uzgoja junice u stadu i cijene izlučene krave. Loša plodnost krava može uzrokovati daljnje gubitke, npr. smanjenjem prodaje teladi, kupovinom junica za remont stada krava, nekorištenjem pašnjaka, strojeva i opreme i sl.

U konačnici se može zaključiti da nam je potrebno zdravo i dobro stado, a za smještaj krava dovoljne su i nadstrešnice. Potrebno je osigurati im pristup pašnjacima i nekim šumarcima gdje se one mogu teliti. Bikove redovno mijenjajte i nabavljajte iz drugih stada. Potrebna je i hitna podrška nadležnih službi po pitanju redukcije broja zvijeri i ako su krave već u štali tijekom jačih zima, dobro ih treba nadzirati.


Tagovi

Krava Tele Teljenje Aberdeen Angus Limousine Salers Charolais Miljan Veletić Mirko Bozalo Radomir Đukanović Drago Đukanović


Autor

Miljan Erbez

Više [+]

Doktor znanosti, stručnjak iz sektora stočarstva, s dugogodišnjim iskustvom u međunarodnim projektima iz poljoprivrednog resora. Autor je više od 30 znanstvenih radova i šest knjiga iz sektora proizvodnje mlijeka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]