Svinjogojska proizvodnja bilježi velike padove

Pred Ministarstvom poljoprivrede je niz problema koje treba riješiti, a koje sve više pritišću hrvatski agrar. Jedan od možda najvećih izazova koji je pred Ministarstvom jest kako na selo ponovno vratiti svinjogojsku proizvodnju.

Naime, unatrag nekoliko godina u Hrvatskoj primjetan je drastičan pad svinjogojske proizvodnje, čemu je, smatra se, pridonijela velika nestabilnost na tržištu prouzročena velikim uvozom živih svinja i svinjskog mesa. Ukupna proizvodnja svinja u Hrvatskoj pala je na samo 30 posto samodostatnosti. Lani je u Hrvatskoj evidentirana proizvodnja svih kategorija svinja - krmača, nazimadi i prasaca od 780.143 komada, a domaće su potrebe oko 2,5 milijuna komada. U 2010. godini bilo je proizvedeno 925.118 komada, a 2007. godine 1,3 milijuna svih kategorija svinja.

Kako navodi Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek, navedeno je odraz promjenjivosti ponude i potražnje, bez ozbiljnijeg ugovaranja proizvodnje svinja.
- Svinjogojsku proizvodnju već nekoliko godina pritišću brojni problemi zbog nekontroliranog uvoza i dispariteta cijena, što je ovu stočarsku granu dovelo u gotovo bezizlaznu situaciju.

Dodatne poteškoće tom sektoru čini i neisplata poticaja od 360 kuna po krmači, koje su prema obećanju bivšeg ministra poljoprivrede trebali biti isplaćeni još lani, krajem listopada - kaže Nad, naglašavajući da je posebno teško svinjogojcima koji su dignuli kredite i gradili nove objekte.

Neki od njih koji imaju suvremene farme izgrađene prema najvišim standardima EU, okrenuli su se uslužnom tovu svinja za velike poljoprivredne sustave poput Agrokora, Merkura, Žita i drugih. Prema najnovijim podacima, koncern Agrokor povećao je proizvodnju na 350.000 komada, što na vlastitim farmama, a što na kooperantskim gospodarstvima. S tim da su ostali veći subjekti ili u fazi smanjenja proizvodnje ili, pak, u fazi stagnacije. Veliki sustavi, inače, svojim kooperantima osiguravaju tovni materijal, hranu te vode brigu o cijelom tijeku proizvodnje, a proizvođačima plaćaju uslugu. No sve to nedostatno je za neki ozbiljniji rast proizvodnje svinja.
Nad napominje da je nužno donijeti mjere koje će vratiti svinjogojsku proizvodnju na selo, a time i zaposliti stanovništvo na ruralnim prostorima.
- Tu svakako valja istaknuti i da je za povećanje svinjogojske proizvodnje uz ozbiljniju analizu i provedbe operativnog programa razvoja svinjogojske proizvodnje potrebno izraditi proizvodno potrošnu bilancu svinjogojske proizvodnje te provesti procese privatizacije državnog poljoprivrednog zemljišta. Naime, ove najave zabrane prodaje državnog zemljišta ne mogu se pozitivno odraziti na povećanje proizvodnje, jer teško da će netko ulaziti u kapitalne investicije ako nije vlasnik zemlje koju obrađuje - zaključuje Nad.

Autor: Zdenka RUPČIĆ