Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prvi otkos
  • 16.05.2021. 07:30

Stočari, ne kasnite sa prvim otkosom - kvalitet je važniji od količine

Neretko se dešava da naši farmeri sa kosidbom kasne nedelju, nekada i dve jer ne mogu odoleti porastu biljne mase i količini. Životinja tada drastično smanjuje iskorišćenje hranljivih materija iz te mase, upozorava profesor doktor Matija Domaćinović.

Foto: Depositphotos/wakr10
  • 182
  • 169
  • 0

Vreme je prvog otkosa krmnog bilja, a sama senaža redovno zavisi od prolećnog vremena, padavina, temperature, samoj vegetaciji bilo na livadama, pašnjacima ili oranicama gde se uzgajaju biljne i višegodišnje kulture, jare i leguminoze. Prvi otkos je najvažniji u proizvodnji krmnog bilja jer donosi najveći prinos kvalitetnog krmiva stoga se tom poslu treba pristupiti vrlo ozbiljno i stručno.

Kada će se kositi, početkom, sredinom ili u drugoj polovini maja, zavisi od već spomenutih vremenskih prilika, a treba paziti i na to da prvu kosidbu ne bi trebalo da obavljaju najmanje četiri nedelje od prihrane azotnim đubrivima, budući da visoka koncentracija nitrata u bilju vrlo nepovoljno utiče na fermentaciju, a kasnije na zdravstveno stanje goveda.

Ako su svi uslovi zadovoljeni, koji je pravi trenutak za otkos, otkrio nam je profesor doktor Matija Domaćinović.

Početak cvetanja i klasanja

Kaže kako je kvalitetna, sigurna i pouzdana mera za konkretan senokos, travokos ili pašnjak, izaći na lice mesta i proceniti, u kojoj je fenofazi razvoja kultura.

"Određeni porast biljne mase u kojoj ona ima sklad između prinosa, odnosno količine i kvaliteta je najvažniji, a to je nauka nebrojeno puta dokazala. Kod leguminoza je taj trenutak sam početak cvetanja, a kod trava početak klasanja, izbijanje prvog klasića", konkretan je Domaćinović.   

Ističe kako su te fenofaze optimalno vreme kada određena biljna vrsta ili veći broj trava na pašnjaku nudi upravo taj sklad - prinos koji može postići i optimalnu probavljivost, iskorišćenje onih materija koje će životinje apsorbovati kada senažu budu konzumirale. 

"Neretko se dešava, a govorim iz višegodišnjeg iskustva, da naši farmeri sa kosidbom kasne nedelju, nekada i dve. Čak bih mogao reći da imaju informaciju koju sam spomenuo, da znaju kada pristupiti ovoj aktivnosti, ali ne mogu da odole porastu biljne mase i količini. Pri tome se silno prevare jer životinja tada dobija masu, ali drastično smanjuje iskorišćenje hranljivih materija iz te mase", upozorava.  

Osam sati prosušivanja dovoljno

Naglašava kako to potvrđuju istraživanja koja su pokazala da životinje ne daju veću količinu mleka iako je po hektaru veći prinos krmnog bilja. 

"Ako je maj hladan, biće mnogo sena i vina", i "Ako je maj kišan, biće mnogo roda", stare su narodne izreke koje karakterišu upravo ovogodišnji peti mesec. Istina, ne tako hladan, ali s dovoljno padavina da bi i vegetacija bujala. 

Kako kaže Domaćinović, senaža kao oblik konzervisanja voluminozne hrane su nam, kao i druga dobra i inovativna tehnološka rešenja, dolazila iz stočarski razvijenijih zemalja zapadne Evrope.

"Reč je o humidnoj, engleskoj klimi gde nikada nije pretoplo, a nikada ni suvo. Ne prođe pet dana, a da ne padne kiša", opisuje. 

Kako kaže, kod pripremanja senaže prvi je otkos količinom najsnažniji.

"On je često 40, 50, a ponekad i 60 odsto ukupne kosidbe jedne godine. Količinski i hranidbeno ima velike vrednosti, a dolazi u vremenski nepovoljnim okolnostima kada su česte padavine, kao i ove godine", kaže ovaj stručnjak, ali naglašava da su one odlične je usev dobija direktnu vlagu, dobro i bujno raste, pošteđena stresnih situacija visokih temperatura. 

Ovaj način siliranja naziva boljim od sušenja sena koji se nekada mnogo više koristio, jer se u ovakvim vremenskim okolnostima može očekivati da će delomično prosušena masa pokisnuti, te da će kiša isprati deo hranljivih materija iz biljaka. 

"U proizvodnji senaže dovoljno je prosušivanje od oko osam sati. Dakle, ako pokosite u 10, do 18 sati će se prosušiti, uz pretpostavku da je sunčano i toplije vreme, a koje će 'skinuti' oko tri odsto vlage. Dakle, s tom količinom suve materije ona se može već tu uveče ili sutradan ujutro zavijati u bale ili odvesti u silos. Tako se može izbeći sutrašnji ili preksutrašnji kišni dan", savetuje. 

Šta sa temperaturnim oscilacijama? 

Svedoci smo ovih dana vrlo velikih razlika u temperaturi između noćne i dnevne, sa čak pet do 7°C ujutro i do 27°C po danu, a što biljkama predstavlja određeni stres. Ali, Domaćinović ističe kako je velika pogodnost i sreća, posebno proteklih nedelja da je biljka ipak osvežena nakon tih viših dnevnih temperatura. 

"Za biljku je puno opasnije kada se u junu i uopšteno letnjim mesecima dogodi dugo razdoblje bez kiše, a ekstremne temperature podižu se više od 30 stepena. Tada se zemlja zagreje više od 26°C, koren gori, a biljka se s tim jako teško nosi i strada", ističe. 

Kada je reč o trenutnim padavinama, ovaj stručnjak upozorava na područja gde su one bile obilnije. Treba paziti da se mehanizacijom ne ide po mokrom zemljištu jer se tada nabija zemlja i uništavaju trave.

"Tada treba pričekati neko vreme da voda prođe u dublji sloj kako ne bismo imali gubitke zbog gaženja i u sledećim otkosima", zaključuje. 


Tagovi

Prvi otkos Senaža Siliranje Leguminoze Trave Fenofaza Kada Matija Domaćinović


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.