Sretne koke Europske unije

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska je pristala na poboljšanje uvjeta za život kokoši nesilica pa bi time i proizvodnja jaja bila kvalitetnija, a moguć i njihov plasman na strana tržišta. Uzgajivači moraju do 1. srpnja 2014. zamijeniti kaveze za nesilice, takozvanim obogaćenim kavezima, ili još bolje - omogućiti im slobodan uzgoj. Jasno je da više životnog prostora jamči i prirodniji život kokoši nesilica te kvalitetnija jaja, iako to povećava trošak proizvodnje. Sve proizvođače jaja u Hrvatskoj čeka velika investicija u nove kaveze, jer će sljedećeg ljeta sve farme koje nisu u skladu s Pravilnikom i Zakonom o zaštiti životinja, postati nelegalne.

Kavezi koji su prije 20 godina bili vrhunac u proizvodnji jaja, danas su za staro željezo. Perfa d.o.o., naš najveći proizvođač jaja, u obnovu svojih peradarnika ulaže 29 milijuna kuna, a projekt rekonstrukcije farme prijavljen je za IPARD natječaj. Program je zasad pozitivno riješen, mjerom 101 koja se tiče rekonstrukcije i prilagodbe standardima Europske unije. Sufinancirat će se nabavka opreme, a građevinski dio posla će biti financiran kreditnim programom Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Dio jaja, kokoši će nesti u obogaćenim kavezima, a dio će biti u podnom uzgoju iz tzv. volijera, kućica za ptice. To bi trebalo znatno poboljšati kvalitetu života nesilicama.

Primjeri kao što su obitelj Roginić iz Ladislaveca, ne trebaju prilagodbu Europskoj uniji, jer su kod registracije OPG-a morali zadovoljiti stroge hrvatske standarde, iako su zakoni prema njihovom mišljenju - besmisleni. Njihova proizvodnja jaja u slobodnom uzgoju danas se naziva alternativnom, ali oni svoje kokoši smatraju sretnima, a jaja prirodnima. Kokoši same biraju što će jesti, pa je kod svake kokoške i boja jaja različita. Ujutro su nahranjene s kukuruzom, onda jabukama i grožđem. Ističu kako s kokošima i nema tako puno posla, sve se svodi na skupljanje jaja, čišćenje kokošinjca i hranjene, a pomažu i djeca. Sve se to odražava i na cijeni jaja, 1HR jaje stoji oko 2 kn, a tržište je nezasitno. Jaja iz podnog uzgoja, s oznakom 2HR, primjerice, 30% su skuplja, jer nesilice pojedu veću količinu smjese.

Kokoši iz slobodnog uzgoja imaju nešto nižu proizvodnju jaja, no to nadoknađuju kvalitetom, jer imaju nešto veću masu, deblju ljusku, i imaju više pigmenta. Općenito, sastav jaja kokoši iz slobodnog uzgoja je bogatiji od sastava jaja kokoši iz konvencionalnog uzgoja. Prije svega je riječ o omega tri masnim kiselinama, ali razlike u količini kolesterola kod jednih i drugih jaja - nema.

Još je 130 farmi koje čekaju prilagodbu u Hrvatskoj. Milijune troškova za veće troškove proizvodnje, jasno je - na kraju plaćaju kupci, a na njima je da odluče koja jaja su za njih najbolja. No, kako sada stvari stoje, od sljedeće godine, svi će stanovnici Europske unije odabrati kvalitetnija, ali cjenovno nešto skuplja jaja.

Foto: freepik.com