Smanjen uvoz šansa za prodaju 20.000 grla mlade paške janjetine

Dok u većini stočarskih krajeva sezona janjenja tek počinje, na otoku Pagu je mlada janjetina već prispjela za pod peku ili roštijeru. “Nema ništa bolje”, objavila je na fejsu gospođa Marija, supruga poznatog sirara Ivana Gligore. Na sam Božić oni i njihova obitelj - kćerka, sin, nevjesta i unučad, blagovali su pečenu janjetinu.

Većina Pažana, pa i ostalih ljubitelja ove delicije imala je i na novogodišnjoj trpezi.

Od 35.000 ovaca prodaju 20.000 janjaca

“Dio od ukupno 35.000 ovaca se ojanjilo početkom prosinca, neki i prije pa ti janjci su sada najužitniji”, kaže Gligora. Do kraja sezone, znači do svibnja ove godine, ojanjit će ih se oko 30.000 i od toga će 20.000 plasirati na tržište. Ostalo, oko 5.000 ostavlja se za revitalizaciju stada i osobne potrebe. 

Odkad je korone paška janjetina se uglavnom prodaje u mesnicama i trgovačkim lancima. Cijene su od 95 do 100 kuna za kilogram. Na kućnom pragu, na veliko, tamošnji ovčari prodaju po 40- 45 kuna za kilogram žive vage. Na malo, cijene su veće i dostižu protuvrijednost od oko 100 eura po komadu. Ugostiteljski objekti su zatvoreni. Pažani nostalgično podsjećaju kako se prije korone najviše mlade janjetine s ražnja prodavalo u ekskluzivnim zagrebačkim restoranima, ali i gostionicama širom Dalmacije. Naravno, najviše na zadarskom području.  

Ni teža od 13 kg ni starija od 45 dana

Podsjetimo, prije 4 godine paška janjetina je zaštićena na razini EU. Certificirana ne smije biti teža od 13 kg ni starija od 45 dana.

Posebnost je i u tome što u razdoblju od janjenja do klanja, janjad neprekidno boravi zajedno s ovcama i siše. Istraživanjima je utvrđeno da se odlike trupa i kakvoća mesa razlikuju u usporedbi s janjadi sličnih pasmina, a ponajviše su zasluga ranog, "sa sise", klanja u dobi od maksimalno 45 dana, u skladu s ovčarskom tradicijom otoka.

Ivan Gligora: Zalutao sam u sirarstvo!

Paška janjetina specifičnog je okusa mesa zbog ambijenta u kojem živi i u kojem se hrani autohtona paška ovca. To je krš, goli kamenjar na kojem rastu mnoge aromatične biljke; kadulja (slavuja), koromač, lavanda; škrta, sitna trava posuta posolicom koju nanose česte zimske bure.

"Uz to, paška janjetina je posebna i zato što ondje ovčari od davnina moraju odvajati mladu janjad od ovaca da bi one mogle davati mlijeko za proizvodnju sira, što se u drugim krajevima nikada nije radilo“, kaže Martina Pernar Škunca iz Paške sirane koja ima vlastito najveće grupno stado na otoku, ukupno oko 3000 ovaca. U sezoni sirana plasira i do 4.000 janjaca, vlastitih i od svojih kooperanata. U sklopu nje je i klaonica, jedna od ukupno dvije registrirane na Pagu. Druga je u Novalji, dodaje Martina.

Korona zaustavila uvoz janjadi

Kakvoća mesa paške janjetine nije nikad bila upitna, a kakva je, s obzirom na koronu, ove sezone potražnja za tom paškom delicijom?

"Nećete vjerovati, ali upravo zahvaljujući koroni, paška janjad će biti prodana. Još će je možda i faliti“, uz karakterističan osmijeh dodaje Gligora. Kako faliti? "Lipo, korona je skratila turističku sezonu pa je i uvoz janjadi manji za više od 30 posto. To je otvorilo mogućnost za prodaju domaće janjetine“, pojašnjava poznati sirar. Isto je ovih dana u izjavi za RTL potvrdio i Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.

“Ove godine je manji uvoz sveg mesa i to za 10 posto. Za janjeće meso, tu govorimo o zadnjih 9 mjeseci, uvoz je manji za 35 posto i to iz prostog razloga jer je izostala turistička sezona”, potvrdio je Bobetić.

Vrijedni, kakvi već jesu, paški ovčari bez obzira na hladnoću, buru, kišu po cijele dane od jutra do večeri provode po brdima, kamenjarima, na pašnjacima, uz svoje ovce.

S janjenjem i odvajanjem janjaca od sise na Pagu istodobno počinje sezona mužnje i sirenja. A sir donosi najveći prihod. Svaka ovca daje dnevno od 0,75 do 1 litru mlijeka. Tijekom laktacije, koja traje 140 -170 dana po grlu se pomuze oko 120 litara mlijeka. Za jedan kilogram zrelog sira utroši se oko 7 litara mlijeka  pa proizvodnja po grlu iznosi 12 do 15 kg. A ovčji paški sir se trži po 200 i više kuna za kilogram. Tu je i skuta pa gruba računica govori da svaka ovca godišnje za meso, sir i skutu donese godišnje oko 4.000 kuna prihoda. Naravno, ako se sve što daje proda i unovči.

Janjetina kuri, a što će biti sa sirom?

“Janjenje ide, meso kuri, ali je pitanje što će ove godine biti sa sirom”, govori Ivan Gligora. Ako se korona nastavi i iduće godine, sirari će se naći u velikim problemima. Jer, najviše ga se proda baš u špici turističke sezone.  

Na Pagu su 4 velike sirane koje zapošljavaju 150 ljudi. Polovica otočnog stanovništva živi u potpunosti ili djelomično od proizvodnje paškog sira i janjetine. Josip Zubović Pipe, nekadašnji načelnik Općine Kolan, izračunao je svojedobno da se u normalnim godinama godišnje proda 300 tona paškog sira, 50 tona paške skute i više od 150 tona paške janjetine.

Po istoj kalkulaciji ispada da 35.000 paških ovaca godišnje uprihodi 140 milijuna kuna, naravno pod uvjetom da se sve proizvedeno i proda. A hoće li, kako reče Gligora, zavisi i od korone, odnosno od turističke sezone. Znači. ako ne bude korone, bit će sezone. Prodat će se sir i skuta, a to je gotovo 80 posto prihoda koje daje paška ovca.  

Dokazali da je istina kad se kaže: svaka paška ovca mala je banka

Ili, pafrazirajući staru izreku - što, zbog posljedice korone, dobiješ na mostu za prodanu janjetinu, izgubiš na ćupriji za neprodani sir i pašku skutu.

Uvoz iz Sjeverne Makedonije, Bugarske i Rumunjske

Inače, u Hrvatskoj se na godinu pojede između 8.500 i 9.000 tona janjetine. Za usporedbu u Europi se u prosjeku pojede 1,3 kg, dok kod nas 2.2 kg po stanovniku. Nismo samodostatni jer se u cijeloj državi uzgaja ukupno 697.387 ovaca pa smo dosad janjetinu uvozili najviše (1.500 tona) iz Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Bugarske. Dokle?