Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Nega ovaca
  • 15.05.2021. 14:00
  • Južnobački okrug, Vojvodina, Kucura, Vrbas

Šišanje ovaca i orezivanje papaka - koji se problemi mogu javiti?

Najveći problem se može dogoditi ukoliko se ovcama odjednom vadi krv, orezuju papci, vakcinišu se i šišaju, a u tom trenutku su sjagnjene.

Foto: Verica Matić
  • 829
  • 206
  • 0

Orezivanje papaka i šišanje predstavlja rutinski posao za ovčare, međutim bez obzira što to ne rade veterinari, niti tehničari, potrebno je povesti više računa o svakoj ovci ponaosob. Ukoliko se šišanje ne odradi rizikuje se da bez obzira što su životinjama dati lekovi, paraziti se za vreme ispaše mogu prikačiti za vunu koja opada i mirovati sve dok životinji ne opadne imunitet, odnosno ne prođe delovanje preparata i kasnije prouzrokovati šugu.

Sama tehnologija šišanja nije uopšte zahtevna, međutim sve je teže naći dobre radnike koji će posao obaviti podjednako brzo i bez povreda. Ukoliko do njih dođe treba ih što pre naprskati nekim od antibiotskih sprejeva, a najbitnije je da se prilikom šišanja ne povredi vime i vulve vagine.

Ukoliko je ovca sjagnjena i povredi se vime, dolazi do mastitisa i jagnje ne može da sisa, odnosno nema šta da sisa jer se stvara sekret. Pri povredi vagine ukoliko se radi o lokalnoj infekciji neće doći do većih problema, međutim ako se proširi na čitav reproduktivni trakt, onda može da se stvori piometra-gnojna upala materice, što dovodi do uginuća podmladka. Takođe može dovesti i do uginuća ovaca pošto se povrede naprave i po ostalim delovima tela, što dovodi do stvaranja apscesa.

Orezivati papke dva puta godišnje

Na kvalitet vune utiče i sama ishrana, pre svega sadržaj proteina u obroku, a njihov manjak izaziva opadanje bez obzira što nemaju šugu i nije prerasla. Stado koje ide na ispašu i pritom se ne izbalansira ishrana, ima manji kvalitet.

Kada neka ovca šepa, ne može da potrči, ne oslanja se na neku nogu, ne savija je ili ima bilo kakav problem sa kretanjem, u 90 odsto slučajeva je uzrok neki poremećaj sa papkom. Iz tog razloga bi trebalo da se orezuju dva puta godišnje, a ukoliko se u međuvremenu nekoj pojavi jedan od simptoma onda i više puta. Ovaj problem se javlja onda kada prerastu ili tokom dužeg kišnog perioda kada ne mogu da orožaju.

Ako se ovca ne oslanja na nogu, šepa - ima problem sa papkom (foto. D. Jovanović)

Podloga po kojoj se čuvaju i po kojoj gaze utiče na brzinu njihove potrošnje. Ukoliko je to betonska podloga ili kamen i vlada period sa manje padavina, redovnim orezivanjem ne bi trebalo da se problemi jave. Međutim, ako se čuvaju na pašnjacima, noće u ovčarnicima sa dubokom stajom, gde se još i prosipa voda iz korita koja vlaži prostirku, papak se ne troši, prerasta, omekša i stvaraju se povoljni uslovi za prodor bakterija.

Skidati dokle god ima trulog dela

Izostavljanjem rezidbe i prerastanjem često počne da truli i dolazi do infekcije. Najverovatnije je uzrok toga zarazna šepavost, gde nije tačno ustanovljena koja je bakterija prouzrokovač, jer postoji sedam do osam različitih koje se mogu javiti. Najčešće je u pitanju Dichelobacter nodosus, međutim ne možemo sa sigurnošću tvrditi koja je tačno vrsta dok se ne urade mikrobiološka ispitivanja.

Postoje slučajevi gde se i pored dva orezivanja ponovo pojavila infekcija, pa je potrebno skidati dokle god ima trulog dela koji bude tamno smeđe do crne boje i ima jak neprijatan miris, pa čak sve do momenta kada krene krv, kako bi ostao samo deo koji je zdrav. Veliki problem mogu napraviti psi kojih ima na gotovo svakoj farmi i koji raznose orezane delove. Kada ovca koja ima bilo kakvu ranu na nozi dođe u kontakt sa infektivnim materijalom, velika je verovatnoća da će se zaraziti i kasnije proširiti na ostale u stadu.

Šta je važno da znate o zaštiti i negi papaka?

Može se desiti da se bakterije toliko razmnože da dođe do eksungulacije, odnosno gubitka jednog ili oba papka. To je pojava kada čitav rožnati deo otpadne, te ostanu samo krvni sudovi i hrskavica koja pri dodiru prokrvari. Ovo je poodmakli stadijum i nikako se ne sme dozvoliti da do njega dođe.

Mnogi stočari po pojavi zaraze često zaboravljaju na stajnjak u kome se bakterije mogu zadržati. Pored svih zahvata koji se obavljaju na životinjama obavezno je čišćenje staja i po mogućnosti posipanje kreča ili plavog kamena po površini. Postoji opcija i da se nakon orezivanja ovce proteraju kroz dezobarijeru rastvora plavog kamena, kao i da se između papaka stavi plavi kamen u prahu.

"Direktni kontakt sa ranom po meni nije preporučljiv, naročito ako je otvorena, jer može da izazove zapaljensku reakciju", navodi budući doktor Veterinarske medicine Miloš Dimitrijević.

Na svojoj porodičnoj farmi na salašu u okolini Kucure gde uzgaja 205 ovaca još polovinom februara okupio kolege sa fakulteta koje su bile zainteresovane da mu pomognu, kako bi ovcama izvadio krv i odradio testiranje na brucelozu. Ujedno su ih i vakcinisali protiv bakterije Clostridia, dali im Ivermectin protiv endo i ektoparazita i orezali.

Propuštanje orezivanja može "skupo da košta"

Tokom rada suočavali su se sa poteškoćama, jer su jesenas propustili da odrade drugo orezivanje, a ovce su tokom cele zime bile na ispaši, pa su prerasli. Dimitrijević priznaje da je to bila velika greška, jer je kod tri jedinke došlo čak i do eksungulacije - gubljenja papaka, koje su pritom dosta izgubile na kilaži i trebalo mu je više od dva meseca da ih dovede u normalno stanje.

"Pošto jedno vuče drugo, kod tako preraslih je bilo slučajeva da u toku rada nisam mogao da vidim gde je granica i usled jačeg stiska ih povredio. Njih smo odmah naprskali antibiotskim sprejom na bazi Oksitetraciklina i preko toga sprejom sa aluminijumom kako bi se stvorio film koji će omogućiti dužu zaštitu dok papak ne zaraste", objašnjava domaćin.

Prskali antibiotskim sprejom i preko toga sprejom sa aluminijumom kako bi se stvorio film

Ishrana takođe može imati uticaja na njihov kvalitet, jer ako se u obroku nalazi veća količina ugljenih hidrata dolazi do veće pojave nižih masnih kiselina, pri čemu nastaje acidoza. Ovo dovodi do povećane koncentracije histamina koji se cirkulacijom spušta u papke, šire se krvni sudovi što uzrokuje bol i životinja počinje da šepa. Ova pojava se naziva aseptični pododermatitis gde je glavni uzrok ishrana, a ne oboljenje.

Pažljivo sa okretanjem ovce prilikom šišanja

Šišanje je na ovoj farmi obavljeno prošle nedelje, unajmljena su četiri šišača iz okoline sa mašinicama. Prilikom rada došlo je do manjih povreda, međutim sve su bile površinske.

Do problema može doći ukoliko je ovca sjagnjena, a radnik je okreće i trza kako bi požurio i tada često dolazi do uginuća jagnjeta. Upravo se ovaj slučaj dogodio i na dotičnoj farmi, ovca je imala dvojke i jedno se ojagnjilo živo, a drugo uginulo. Pošto se jagnjenje desilo četiri dana nakon šišanja prvo se posumnjalo da je uzrok bio ovaj, međutim odmah nakon jagnjenja obavljena je obdukcija. Nije se radilo o infektivnom uzročniku, jer nije bilo nikakvih promena na njemu, odnosno nije bilo mumificirano, niti je imalo nekakav gnoj. U prvom slučaju bi ga majka prepoznala kao strano telo u sebi i iz njega izvukla vodu, a u drugom se može desiti da se ovca zarazila prilikom vaginalnog pregleda dok je bila gravidna.

Obavezno šišanje ovaca s proleća

Najveći problem se može desiti kada se ovci odjednom vadi krv, orezuju papci, vakciniše se i šiša, a u tom momentu je sjagnjena. Ako se ovakva tehnologija proizvodnje praktikuje, najbolje je da se sve odradi onda kada su jagnjad odbijena i kada treba da se pripusti ovan.

"Tada one sve dožive stres u isto vreme i prilikom pripuštanja 90 odsto ovaca će ostati gravidno", objašnjava Dimitrijević i dodaje da se time sinhronizuje estrus bez dodavanja hormona.         


Foto prilog


Tagovi

Šišanje ovaca Orezivanje papaka Infekcije Miloš Dimitrijević Povrede


Autor

Dimitrije Jovanović

Više [+]

Student master studija na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. U poljoprivredi se vodi načelom da uspešna proizvodnja zavisi kako od teorijskog znanja tako i od dobre poljoprivredne prakse.