Savjeti stručnjaka: Majstori proizvode prasad, a šegrti tove svinje!

Iskusni stočari u ovom poslu imaju običaj savjetovati potencijalne uzgajivače riječima: "Majstori proizvode prasad, a šegrti i svi ostali tove svinje"!

Kada se stočar-početnik planira baviti svinjogojstvom, mora prvo odlučiti hoće li samo nabavljati (kupiti) prasad od manjih uzgajivača i hraniti (toviti) do određene težine za klanje ili će uzgajati i krmače za rasplod te svoju prasad staviti u tov. Ako se opredijeli za drugu, daleko težu proizvodnu varijantu, prof. dr.sc. Milan Tošić, savjetuje da se ne naprave početničke pogreške.

Proizvodnja prasadi je, dakle - uzgoj krmača. Ovdje se nerastovi kao "partneri" i ne spominju. Jer, samo jedan nerast je dovoljan za neko manje "stado" krmača, a s umjetnim osjemenjivanjem čak i za jednu manju farmu!

Krmače kao rasplodna grla su osnova svinjogojstva i one moraju imati dobru genetiku. One donose na svijet prasad, većim brojem - za tov. Time se dobiva svinjsko meso kao najvažnija vrsta mesa u svijetu. Manji broj (prije svega ženske) prasadi se usmjerava u rasplod kao zamjena za majke-krmače. Krmače oprase u prosjeku 10-12 prasadi svakih pet mjeseci, a reprodukcijski ciklus traje tri-četiri, pa i više godina. Tako jedna krmača ispuni "životnu normu" od najmanje 70, ali i do 100 prasadi, koja su "osposobljena" za uzgoj i dalje za tov.

Tri proizvodna dijela farme

Pri uzgoju krmača, farmski objekti trebaju imaju tri organizacijska dijela s odgovarajućom opremom. Prvi ili početni dio proizvodnog kruga je pripustilište. U ovom dijelu farme se krmače drže s nerastovima.

"U posljednje vrijeme veprovi uglavnom služe samo da otkriju koja je nazimica ili krmača spremna za parenje, odnosno za osjemenjivanje, jer je na suvremenijim farmama osjemenjivanje uglavnom umjetno. Krmače su pojedinačno smještene u boksovima i u njima ostaju oko mjesec dana poslije osjemenjivanja, kako je to propisano pravilima Europske unije", ističe dr. Tošić.

Poslije toga se prevode u dio farme zvan - čekalište. Krmače najduže borave slobodno u manjim ujednačenim grupama. Cijela grupa se hrani istovremeno. Svaka krmača ima svoju "pregradu", tako da svaka od njih u miru pojede svoj obrok.

Treći i svakako najosjetljiviji dio farme je - prasilište. Krmače se obavezno prase u boksovima za prašenje. Klasičan boks omogućava da prasad lako i sigurno sisa, bez opasnosti da ih krmača (majka) majka ozlijedi ili čak - zgnječi!

Krmače moraju biti zadovoljne

Da bi krmače odnjegovale što brojniji i zdrav podmladak - ambijent na farmi mora biti po svim pravilima znanosti i struke. Najkraće rečeno to bi bilo: u svakom trenutku svaka krmača treba se osjećati - zadovoljno!

"Pored redovne i pravilne hranidbe najveći utjecaj na zadovoljstvo krmača ima smještajni prostor. On mora biti ne samo čist, već da klima u njemu bude zadovoljavajuća. To se manje odnosi na temperaturu zraka. Krmačama manje smetaju nešto niže temperature, mada im je ugodno kada su tijekom zimskih noći "pokrivene" - da im bude toplije. Više im smetaju visoke temperature preko ljeta", naglašava prof. Tošić.

Daleko veći utjecaj na zadovoljno ponašanje krmača, kako kaže naš sugovornik, ima čistoća zraka. Krmače troše puno kisika, ali ga istovremeno i jače zagađuju. Iz tog razloga dobra razmjena zraka (ventilacija) ima veliki doprinos ukupnoj udobnosti pri uzgoju krmača.