Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Srpski aduti za EU
  • 28.11.2017. 12:15

Šaran iz Ečke čeka preradu

Dok je u Srbiji podsticaj po kilogramu prodate ribe 10 dinara, u zemljama u okruženju je 50 do 60 dinara. Imaju i podsticaje za izvoz, za štetu od ptica - grabljivica, a značajno manje plaćaju vodne doprinose. Kako da šaran iz Ečke bude konkurentan na ino tržištu?

Foto: RG
  • 12.879
  • 1.053
  • 0

Izlov šarana iz Ečke datira iz davne 1891. godine, kada su tom ribom snabdevane sve zemlje u slivu Dunava. U to vreme ribnjak u Ečkoj je bio vodeći u Evropi po površini i proizvodnji šarana. Šaran se u ribnjaku Ečka gaji u dvogodišnjem i trogodišnjem pogonu do kategorije konzumne ribe, kada se plasira na tržište za konzumaciju.

Zbog spesifične tehnologije gajenja, šaran sa ovog ribarskog gazdinstva ima nizak procenat masti zbog čega se svrstava u "posnu" ribu. Pored niskog sadržaja holesterola (50mg/100g), meso šarana se odlikuje prisustvom značajne količine polinezasićenih masnih kiselina (omega-3 i omega-6).

U čemu je posebnost šarana iz Ečke?

Dobar glas na daleko prati šarana iz Ečke. Pod oznakom G 63 kod Zavoda za intelektualnu svojinu, Ečanski šaran je upisan 10.06.2013. Između ostalog, u elaboratu piše da se "Ečanski šaran u odgajalištima (tovilištima) na definisanom geografskom području formirao veoma dugom prirodnom selekcijom i razmnožavanjem u specifičnoj sredini (biocenozi). Viševekovna korelacija hidroloških, pedoloških i geomorfoloških odlika sredine, uz karakterističan mikroklimat i posebna umeća ribarenja doveli su do posebnih odlika i povezanosti, kako morfoloških, tako i organoleptičkih i nutritivnih karakteristika šarana sa sredinom u kojoj se gaji".

U čemu je njegova specifičnost? Direktor ribarskog gazdinstva "Ečka" Dejan Zejak kaže da njihov šaran ima vrlo malu količinu masti, od 2%-3%. On ima specifičnu konzistenciju mesa, što znači da je ono rastresito a da je ukus na daleko prepoznatljiv.

Od ličinke do konzumnog šarana - tri godine

Zejak kaže da se uzgoj šarana nije puno menjao:

Zejak: Rezultat rada je neizvestan

"Šaran se hrani iz čamca. Hrana se baca u izlovne kanale. U jesen po povlačenju mreža u izlovne kanale, koristimo hidrauličke dizalice, šaran ide na sortirni sto, i potom prelazimo na selekciju šarana na jednogodišnje i dvogodišnje matice i konzumnog šarana. Od ličinke do konzumnog šarana potrebno je tri godine. Rezultat našeg rada je nezivestan i dobrim delom zavisi od mnogobrojnih faktora u te tri godine: koliko ima sunčanih dana, da li ima dosta padavina, da li ima prirodne hrane, planktona, koji veliku ulogu igra u samom prirastu. Kada nema planktona, vrši se dohrana zrnastom hranom, a u novije vreme plutajućom hranom. Gledamo koliko ima prirodne hrane i doziramo ishranu sa sojinom pogačom, kukuruzom, ječmom i tritikaleom".

Dodaje da je od velike važnosti da u ribnjacima nema takozvane "korovske ribe" - babuške, koja ometa šarana u ishrani, pošto mu pojede prirodnu hranu. A pošto se brže kreće, pojede i dodatu hranu, tako da šaran zaostaje u prirastu.

Proizvodnja šarana u Ečkoj za godinu dana pala za 40 %

Ribarsko gazdinstvo "Ečka" je u 2016. godini proizvelo oko 900 tona konzumnog šarana. Od toga je na domaćem tržištu prodato 700 tona, a u Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju je izvezeno 200 tona. U ovoj 2017. godini šarana nisu ni izvozili zbog visoke cene. Makedonci su uvozili šarana iz Bugarske, a u Bosni i Hercegovini je završio šaran iz Hrvatske. Bez obzira na na sve, šaran će biti prodat na domaćem tržištu, a procenjuje se da ga i neće biti dovoljno za domaće potrebe, pošto će ove godine proizvesti između 500 i 550 tona konzumnog šarana.

Veleprodajna cena šarana iz Ečke je 440 dinara + PDV. Maloprodajna cena je od 530 do 560 dinara. Samo da se podsetimo da je pre godinu dana u prodajnim objektima širom Srbije ečanski šaran mogao da se kupi za 310 do 320 dinara po kilogramu. Danas, cena šarana u okolnim zemljama je za oko 1 € niža nego kod nas.

Da li država pomaže ili odmaže?

Dejan Zejak kaže da bi držala mogla puno da pomogne da proizvodnja šarana bude isplativa. Najviše ih "žuljaju" vodne rente.

"Ove godine od juna meseca ni litar vode iz reke Tise nismo ubacili u sistem. A plaćamo po površini. Sada u proizvodnji imamo 1.300 hektara, tako da za te namene plaćamo milionske iznose. Naša jezera su ove godine imala manjak vode od 20% u vodenom stubu. A znamo da riba bez svega može, ali ne može bez vode. To je znatno uticalo na prirast ribe. Milionske iznose plaćamo i za veterinarska uverenja", ističe Zejak.

Mala stimulacija države pomaže prodaji ribe "na crno"

Kaže i da im veliki problem predstavlja nelojalna konkurencija i prodaja ribe "na crno":

"Kupci od nas kupe par vozila ribe sa veterinarskim uverenjem, a potom gro ribe kupe na crno, koja je od naše jeftinija za 40-50 dinara po kilogramu. Kada bi država podigla stimulaciju sa 10 na 40 dinara po kilogramu, sva riba bi se prodala kroz legalne tokove. Tada nikome ne bi bilo u interesu da ribu prodaje na crno".

Dejan Zejak napominje da imaju velikih problema sa administracijom, kada je reč o dozvolama za izvoz ribe. Pomoglo bi im kada bi se nameti u vezi sa vodnim doprinosima smanjili. Da država, kao i u zemljama u okruženju, obezbedi novac koji bi im pokrio gubitke, koje naprave kormorani. Da bi naš šaran iz Ečke bio konkuretan na stranim tržištima, trebalo bi stimulisati izvoz po kilogramu kao zemlje u okruženju.

Što je više posnih slava u toku godine, to se i proizvodnja povećava.

Cilj - prerada šarana

U ribarskom gazdinstvu "Ečka" kažu da im je cilj da šarana prerađuju. Da ga prodaju kao dimljenog šarana, da prodaju kotlete šarana, filete, komplete za riblju čorbu. Činjenica je da, za sada, proizvodnju planiraju prema - verskim praznicima. Što je više posnih slava u toku godine, to se i proizvodnja povećava. Tih dana prodaja ribe raste i za 10 puta u odnosu na redovne dane. To govori koliko je siromaštvo među građanima, ali i o tome koliko građani nemaju naviku da konzumiraju ribu. U "Ečkoj" planiraju veću proizvodnju u 2018. godini, samo zbog jedne činjenice. Slava Aranđelovdan koja je 2017. bila mrsna u 2018. će biti - posna. A tog dana se nešto manje ribe proda nego za Svetog Nikolu.

I radnici - problem

Zejak kaže da je starosni prosek ribara na ribarskom gazdinstvu "Ečka" oko 50 godina. Kaže da mlade iz ribarskih porodica taj posao, uglavnom, ne zanima i da su uglavnom poslove našli u Zapadnoj Evropi.

Proizvodimo tek trećinu ribe za naše potrebe

Menadžer inovativnog klastera ribarstva "Ikra akvaponija" Miloš Ćosović i nekadašnji direktor u ribarskom gazdinstvu "Ečka" kaže da šaran iz Ečke ima spomenik u Minhenu i da tržište Dunavskog sliva dobro zna za njegov kvalitet. Konstatuje da bi više znanja i prisustva nauke pomoglo u povećanju proizvodnje i kvaliteta šarana iz Ečke:

Ćosović: Brend zavisi od tehnologije

"Ečanski šaran je brendiran na osnovu odnosa masti i proteina u mesu. Brend ečanskog šarana zavisi od tehnologa, koji vodi proizvodnju, to jest od načina ishrane. Bitno je povezivanje sa naučnim istitucijama i strogo kontrolisanje proizvodnje. Ečka bi mogla da proizvodi 5.000-6.000 tona ribe godišnje. Svi naši ribnjaci će proizvesti ove godine 4.000 tona ribe, a potrebe Srbije su 15.000 tona".

Prema podacima Privredne komore Srbije, izvoz ribe i prerađevina od ribe u prvih sedam meseci 2017. godine je povećan za 12% u odnosu na isti period 2016. i iznosio je 8,8 miliona dolara. U istom periodu uvoz je smanjen za 15 % i iznosio je 38,4 miliona dolara. Iako su trendovi pozitivni, deficit od gotovo 30 miliona dolara u spoljno-trgovinskoj razmeni ribom ne ohrabruje.

Država bi mogla da zaustavi sivo tržište, kada bi htela

Miloš Ćosović kostatuje da se 90% prometa ribe odvija u decembru. I da bi država mogla da zaustavi sivo tržište ribom. Svaka riba koja se utovari na ribnjaku bi morala imati veterinarske papire to jest potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti. Država na raspolaganju ima veterinarske inspektore, sanitarne inspektore, tržišne inspektore, policiju.

IPARD pomaže izgradnju pogona za preradu ribe

Novaković: IPARD za projekte

Realno je da Poglavlje 13. - ribarstvo u pregovorima sa Evropskom unijom bude otvoreno u februaru 2018. To očekuje sekretar pregovaračkog tima za tu oblast Mirko Novaković iz Ministarstva poljoprivrede. On je na sednici grupacije za ribarstvo, Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda pri Privrednoj komori Srbije govorio i o pomoći ribarskim gazdinstvima iz IPARD programa. Kako je rekao, u sledećoj godini ribarska gazdinstva mogu za projekte izgradnje kapaciteta za preradu ribe iz IPARDA da dobiju i milion evra. Novac iz nacionalnog programa je daleko skromniji - 6 miliona dinara.

Jedite ribu

Zdrava hrana je svakako potreba savremenog života, a konzumiranje ribe preporučuje se u ishrani posebno zbog prisustva nezasićenih masnih kiselina poput n-3 masnih kiselina dugog niza. Medicinska istraživanja su potvrdila da omega 3 masne kiseline imaju veliki značaj i u razvoju dece, a pre svega u poboljšanju imunih funkcija, kao i u razvoju neurona mrežnjače. Brojni literaturni podaci ukazuju na činjenicu da se konzumiranjem ovih masnih kiselina smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, rizik od kancera, kao i da pomažu u prevenciji i lečenju od mentalnih bolesti (uključujući depresiju i demenciju).

Foto: RG "Ečka", Đorđe Simović

"ZPP i Srpski aduti, (R)Evolucija poljoprivrede" projekat sufinansiran iz budžeta Republike Srbije - Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.


Tagovi

Riba Šaran Ečka


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]