S manje krava veća zarada

Zbog globalnih tržišnih uvjeta koji su u ovoj godini doveli do daljnjeg smanjenja otkupnih cijena mlijeka, stočari u Lici prisiljeni su bili tražiti nove modele opstanka, preživljavanja i bolje zarade. Pravilo da više mliječnih grla donosi veću zaradu, tako se više ne pokazuje uvijek točnim. S manje se može dobiti više, zahvaljujući nedavnom značajnom povećanju kapaciteta poznate sirane Runolist, ali i prepoznavanju tržišne ekonomije od strane mini sirana pri obiteljskim gospodarstvima.

U Ličko-senjskoj županiji godišnje se proizvede 7,5 milijuna litara mlijeka, od toga 50 posto u Gackoj dolini. Mlijeko otkupljuju PIK Rijeka i Dukat, te sirane Runolist i Eko Gacka. Otkupna cijena mlijeka je 2,20 kuna po litri, a za mlijeko 2. klase 30 posto manje. Na osnovnu cijenu mlijeka veće sirane daju još nešto poticaja kako bi potaknule ekološku proizvodnju mlijeka, koja podrazumijeva prirodnu ispašu, bez silaže koja uništava proteine i korisne sastojke, a siru daje kiseli okus.

Nedavno otvorenje novog pogona sirane Runolist u Poslovnoj zoni Otočac i povećanje prerade mlijeka s dosadašnjih 2.500 litara dnevno na 10 tisuća litara, a što znači proizvodnju tisuću kila sira dnevno, upravo je izravni poticaj razvoju govedarske proizvodnje, ističe načelnik Odjela za stočarsku proizvodnju pri Ministarstvu poljoprivrede Ivan Jakopović.

Runolist primjer uspješnosti

- Razvoj govedarske proizvodnje znači potrebu za većim količinama mlijeka i poticaj proizvođačima, od kojih su neki dosad možda posustali i zapustili proizvodnju, da se ponovno mogu vratiti osiguravanju dijela svog dohotka i na ovaj način. Upravo ovakve mljekare, kakva je sirana Runolist, one su jedinice koje osiguravaju kvalitetne proizvode i čija lepeza proizvoda itekako može naći mjesta na zgusnutom tržištu, često nekvalitetnog sira. Čuli smo da se mljekari i sirari pripremaju za nove zdravstvene uvjete i organizaciju proizvodnje, za kvalitetan asortiman s kojim će se moći nositi na tržištu, kaže Jakopović.

U Lici djeluje Udruga sirara sa sjedištem u Gospiću koja okuplja 30-ak sirara od Krasna, Brinja, Otočca do Gospića i Lovinca. Lagana ekspanzija sirara izravna je posljedica turbulencije tržišnih uvjeta. Za niske otkupne cijene mlijeka, traže se visoki standardi kakvoće, a s kvalitetnim mlijekom mogu se na obiteljskom gospodarstvu proizvesti sirevi ekstra kvalitete i pritom dvostruko zaraditi.

Plasman neupitan

- Mljekarima pomaže državna potpora po litri mlijeka, koja donekle ublažava situaciju, no nju ostvaruju samo oni s više od 6.000 litara mlijeka godišnje, a također i lokalne sirane još uvijek dodatno stimuliraju kvalitetno mlijeko. Za proizvodnju sira na OPG-u, za što država daje bespovratna sredstva kroz model poticanja ruralnog razvoja, domaći ljudi su sve više zainteresirani, kaže nam rukovoditeljica Područne službe Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu u Gospiću, Nada Murgić.

Tako je za uređenje i opremanje mini sirana na obiteljskim gospodarstvima bespovratna sredstva dobilo 6 malih ličkih sirara koji su trenutačno u različitim fazama provedbe projekta. Prvi mali sirar koji se registrirao je OPG Anić iz Krasna, pri kraju postupka su i Goran Fumić i Nikolina Kostelac iz Brinja, a negdje na polovici posla su sirari iz Bužima, Hrvatskog Polja, Čovića i Dabra. Pritom je u najtežim okolnostima Marijana Bićanić iz Dabra koja je opremila siranu i brzo bi je mogla otvoriti kad područje Dabra ne bi bilo opterećeno raznoraznim infrastrukturnim poteškoćama.

Domaći sir, i kravlji i ovčji, vrlo je tražena roba na domaćem tržištu i njegov je plasman siguran. Zbog velike traženosti kod poznatijih lokalnih sirara potrebno se naručiti, naročito za lički škripavac koji ne može dugo stajati. Upravo priča o sirarima pokazuje na koji se način postiže veći ekonomski učinak s manjim brojem krava, pojasnila nam je Nada Murgić. Obiteljsko gospodarstvo s 5 krava, primjerice, dnevno može proizvesti 8 do 10 sireva dnevno što znači minimalnih 400 kuna zarade dnevno, a mjesečno 12 tisuća. Prodaja pritom nije upitna, koliko god se proizvede, može se prodati, ukoliko je prije toga proizvođač već pridobio kupce, dok je sam ulazak na tržište i put do prepoznatljivosti nešto teži.

Autor: Manja KOSTELAC GOMERČIĆ