Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ovčarstvo
  • 06.07.2010.

Propalo 100.000 tona vune

Nakon striže ovaca na području Hrvatske godišnje se proizvede oko 1.200 tona vune. Nažalost, najveći dio te sirovine ostaje neiskorišten, truli na pašnjacima, suhozidima, kamenjaru. Otkupa nema već dva desetljeća tako da je dosad ostalo neiskorišteno preko 100.000 tona vune, kaže Zdravko Barač

  • 2.760
  • 135
  • 0

Nedavno održano Državno natjecanje u striži ovaca nije slučajno izabrano da bude upravo u ovom periodu. Ovogodišnji natjecatelji pokazali su vještinu i brzinu šišanja ovaca u dvije tehnike striže, ručnim i električnim škarama. Ostrigli su na ovom natjecanju osamdesetak ovaca, međutim, vuna ovce ostala je po strani i kako stoji neće tako brzo dočekati da bude iskorištena sa svrhom. Nažalost, sudbina skoro stotinu kilograma vune koja je bila prosuta na školskom nogometnom igralištu u Kolanu, primjer je kako na stotine tisuća tona vune završava gotovo na svim područjima naše države.

Nema tkanja vune

Na problem neiskorištenost vune i neorganiziranog otkupa upozorio je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barač. On je istaknuo kako se godišnje nakon striže ovaca na području Hrvatske proizvede oko 1.200 tona vune.

- Nažalost, najveći dio te sirovine ostaje neiskorištena, često truli na pašnjacima, suhozidima, kamenjaru. Ne treba zapostaviti da je problem neorganiziranog otkupa vune u Hrvatskoj prisutan gotovo 20 godina. U ta dva desetljeća u našoj državu ostalo je neiskorišteno preko 100.000 tona vune, rekao je Barač.

Razlog je taj što u Hrvatskoj interes za organizirani otkup vune ne postoji jer industrijske proizvodnje, tkanje vune gotova da nema. Pročelnica Ureda HPA Zadarske županije Dolores Barač kaže kako je na području županije registrirano 105.000 ovaca koje su u sustavu Državnog poticaja, a od tog broja na otoku Pagu je u sustavu poticaja 26.000 ovaca. Nakon striženja, godišnje se u našoj županiji proizvede gotovo 100.000 kilograma vune, na Pagu gotovo 35.000 kilograma.

- Nažalost, već desetak, a sigurno i više godina nema organiziranog otkupa vune. Jednostavno nema zainteresiranih otkupljivača. Jedno kratko vrijeme vunu je otkupljivala tvrtka „Vuna-promet", međutim, kasnije se ta tvrtka nije pojavljivala. Ovčari na našem području i te kako su zainteresirani za otkup vune. Rado bi je dali i besplatno samo da je se riješe. Jer, velike količine koje dobije nakon striženja ovaca nemaju kamo zbrinuti, što im stvara i te kako otežavajući problem, navela je Barač.

Ne treba zapostaviti da je vuna sirovina koja ne nestaje tako lako. Ne može se uništiti niti paljenjem, a za njen prirodni proces propadanja potrebno je nekoliko desetljeća. Upravo ti razlozi govore da je na stotine tisuća tona odbačene vune u Hrvatskoj postalo ekološki problem.

Problem na Pagu

Godišnje se nakon striženje ovaca proizvodi oko 40.000 tona vune. Paški ovčari, već godinama upozoravaju da je vuna doista ekološki problem, koja ostaje razbacana po pašnjacima, jer nemaju prostora za njeno skladištenje.

U Paškoj sirani, tvrtki koja u svom vlasništvu ima oko 3.000 ovaca, ističu da se doista trude naći kupca kojem će vunu prodati, ako treba i za male novce. U posljednjih dvadesetak godina nešto vune uspjeli su prodati, međutim, to su samo malo količine u usporedbi s količinama vune koju imaju uskladištenu.

- Interes za otkup vune od naše tvrtke, ali i vunu s cijelog otoka Paga, pokazao je jedna otkupljivač vune iz Bosne i Hercegovine. No postoji problem jer nemamo registriran objekt za izvoz, pa je taj otkup vune postao upitan, doznali smo od tehničkog direktora Paške sirane Ante Oštarića.

Ovakvih i sličnih priča mogli bismo čuti i u raznim krajevima naše države. Nedefinirano je puno toga za otkup i izvoz vune, a proizvođača u Hrvatskoj gotovo da nema. Neki kažu da vuna ovaca u Hrvatskoj nema gospodarsku vrijednost, jer je gruba u usporedbi s finoćom tkanja koju, primjerice, daje vuna od merino ovce koja je mahom nastanjena u Australiji i na Novom Zelandu.

Kako stoji na primjeru ovogodišnjeg natjecanja u striženju ovaca, vuna od osamdesetak ovaca ostala je doista neiskorištena. Domaćini ovog natjecanja naveli su kako će vunu već negdje skloniti, jer ju nitko ne želi. Ovaj je primjer općenito prikaz situacije s vunom u cijeloj državi koji postoji gotovo dva desetljeća, a kako će biti u skoroj budućnosti još nema odgovora. Kako stoji, i ove godine, nakon sezone striženja ovaca, na Hrvatskoj zemlji ležat će još novih oko 1.200 tona vune.

Autor: Alenka Festini


Povezana stočna vrsta

Ovčarstvo

Ovčarstvo

Ovčarstvo je izrazito rasprostranjena grana stočarstva te se ovce mogu naći na svim kontinentima osim Antartike. Važnost ovčarstva varira ovisno o pojedinim zemljama te su osobito... Više [+]

Izvori

Zadarski list


Tagovi

Ovčarstvo Vuna Otkup Skladištenje Izvoz

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]