Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja jaja
  • 31.01.2019. 15:00

Proizvodnja rasplodnih jaja

Da bi uopće mogli pravilno postaviti i voditi proces proizvodnje jaja za rasplod prvobitno je potrebno poznavati neke osnove poput: građe jajeta, kao i sam proces formiranja jajeta u ženskom organizmu.

Foto: Bigstockphoto/darksoul42
  • 1.561
  • 38
  • 0

Poznato je u peradarskoj proizvodnji, da proizvodnja rasplodnih jaja i valjenje pilića može biti organizirano na prirodan način korištenjem prirodnog nagona "kvocanja“ kvočke ili umjetan način putem inkubatora.

Također, poznato je da se rasplodna jaja mogu proizvoditi tijekom cijele godine u velikim sustavima, kao što se mogu i sezonski proizvoditi što je češće na obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima. Međutim, jesu li poljoprivrednici upoznati što sve prethodi proizvodnji rasplodnih jaja, te da bi uopće mogli pravilno postaviti i voditi proces proizvodnje jaja za rasplod prvobitno je potrebno poznavati neke osnove poput: građe jajeta, kao i sam proces formiranja jajeta u ženskom organizmu.

Proces formiranja jajeta

Osnovnu građu jajeta čine: ljuska, jajna opna, bjelanjak i žumanjak. Ljuska jajeta štiti osjetljive dijelove jajeta od vanjskih utjecaja, a pri tom omogućuje izmjenu plinova i prijenos topline. Vapnena ljuska je tanka, čvrsta i ima mnogobrojne pore. Bjelanjak okružuje žumanjak. Dio uz žumanjak je rjeđi i ima veći sadržaj vode, dok je onaj uz ljusku gušći. Bjelanjak osim hranjive, ima i zaštitnu ulogu, štiti zametak od eventualnih mehaničkih utjecaja. Žumanjak se nalazi u sredini jajeta i obavijen je tankom i elastičnom ovojnicom. 

Sam proces formiranja jajeta je pod utjecajem neurohormona na koji utječu vanjski i unutarnji čimbenici. Jajnik kokoši građen je od pet dijelova: infudibuluma, magnuma, isthmusa, uterusa i vagine koja prelazi u kloaku (otvor i za crijevni, urinarni i reproduktivni sistem). Kokoši imaju jedan funkcionalni jajnik (iako, dok je u jajetu, kod pileta se formiraju dva jajnika, međutim samo se lijevi jajnik razvije i postaje aktivan). Kada jajna stanica sazrije u jajniku, ona se oslobađa iz jajnika u jajovod, te se taj proces zove – ovulacija.

Zanimljiva činjenica je da pijetao nema vanjske genitalije tj. nema penis, a do oplodnje dolazi kada pijetao stoji na leđima kokoši, te spušta svoju kloaku u kontakt sa kloakom kokoši, te ispušta spermu. Spermatozoidi putuju do jajovoda kokoši, i u dijelu koji se zove – infundibulum, čekaju zrelu jajnu stanicu iz jajnika (proces ovulacije), kako bi je oplodili.

Spermatozoidi mogu preživjeti i do dva tjedna u infundibulumu kokoši. U jajovodu, jajna stanica  odlazi do dijela koji se zove – magnum. Ovdje se dodaje bjelanjak jajnoj stanici ili tzv. – albumen. Nakon toga jajna stanica odlazi do isthmusa gdje dobiva obje jajčane opne, te u uterusu jaje najduže boravi, jer se tu talože sve mineralne tvari i formira se ljuska jajeta. Zatim usklađenom kontrakcijom mišića vagine i trbušno-grudne šupljine jaje bude sneseno.

Za uspješnu proizvodnju inkubiranih jaja potrebna su nam kvalitetna rasplodna jaja.

Čimbenici kvalitete rasplodnih jaja

Na kvalitetu rasplodnih jaja utječu čimbenici:

  • Oplođenost: na što utječe odnos mužjaka i ženki, starost jata, razdoblje nesivosti, ishrana rasplodnog jata, uvjeti držanja i dr.

Preporučuje se omjer:

kokoši-lake nesilice    1 : 15
kokoši-srednje teške nesilice    1 : 10
pure    1 : 10 do 12
guske    1 : 3 do 5
patke    1 : 5 do 7

  • Težina jaja: za inkubaciju su prihvatljiva jaja težine 53-67g, odnosno ekstremi, bilo nagore ili nadolje uglavnom se ne uzimaju za inkubaciju
  • Starost: kako bi postigli optimalne rezultate valjenja rasplodna jaja bi trebala biti starosti od jednog do najviše sedam dana. Dužim čuvanjem jaja opada valjivost te je potrebno zadovoljiti optimalne uvjete čuvanja, a to su: temperatura 15-18oC, relativna vlaga zraka 75-80%, te okretanje jaja (najmanje jednom dnevno).
  • Izgled i čvrstoća ljuske: ljuska kvalitetnog rasplodnog jajeta trebala bi biti jednakomjerno glatka i neoštećena. Jaja koja imaju tanku ljusku, lako se lome i brzo gube vlagu, što rezultira slabim valjenjem. Dobru kakvoću ljuske jajeta osiguravamo s optimalnom i dobro izbalansiranom hranidbom, te dobrim zdravstvenim stanjem rasplodnog jata.

U cijelom lancu peradarske proizvodnje, proizvodnja rasplodnih jaja je vrlo važna karika koja podrazumijeva posebne farme s muškim i ženskim životinjama koje se drže u uzgoju kao matične jedinke s ciljem proizvodnje što većeg broja kvalitetnih rasplodnih jaja. Postoje dva tipa matičnih jata kokoši: kokoši teških tipova i kokoši lakih tipova.

Dva razdoblja proizvodnje 

Roditelji teških tipova kokoši drže se u uzgoju za proizvodnju budućih brojlera, a roditelji lakih tipova kokoši uzgajaju se radi proizvodnje budućih nesilica konzumnih jaja. Nadalje, kod proizvodnje rasplodnih jaja razlikuju se dva razdoblja: prvo razdoblje je uzgoj pilenki i pjetlića do proneska, a drugo je proizvodnja jaja. S obzirom na tipove kokoši glavne razlike u uzgoju i nesivosti su u načinu i vrsti hrane, gustoći naseljenosti i broju proizvedenih jaja.

U proizvodnji rasplodnih jaja putem inkubatora prije dopreme jaja do inkubatorskih stanica, rasplodna jaja prolaze kroz definirane procese prikupljanja, sortiranja, pakiranja. U proizvodnji koja se odvija na poljoprivrednim gospodarstvima gdje se koristi prirodni nagon - "kvocanje“ kokoši, važno je osim već navedenog, posvetiti posebnu pažnju i brigu smještaju kvočki.

Autorica: Tihana Bišćan, mag.ing.agr., Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: www.savjetodavna.hr


Izvori

Ministarstvo poljoprivrede


Tagovi

Jaja Kokoš Rasplodna jaja Proizvodnja rasplodnih jaja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]