Prevencija, ali i rješavanje zaostajanja posteljice kod krave

Dolazi razdoblje kada će temperature zraka dosezati vrijednosti iznad 30 °C, što za svako govedo predstavlja izuzetno velik toplotni stres, a koji rezultira manjom konzumacijom hrane, većim potrebama za pitkom vodom te opadanjem proizvodnje mlijeka i slabijim prirastom.

"Proizvodnja stalno zahtijeva ulaganje. Moramo je unaprjeđivati, imati adekvatne strojeve za obradu zemlje i hranidbu. To omogućuje brzinu i efikasnost, te proizvodnju adekvatne količine vrhunskog mlijeka čija je otkupna cijena nažalost niska", ističe Kristijan Pandek koji je na svojoj farmi PA-VITA prije dvije godine postavio ventilatore koji smanjuju prašinu, uklanjaju amonijak, hlade zrak i odbijaju insekte.

Također, trenutačno su u fazi izgradnje robotskog izmuzišta s vrhunskim softverom, među prvima u Hrvatskoj, a rezultat toga bit će individualizirani pristup svakoj životinji, bolji uvid u stanje svake životinje i lakše rješavanje zdravstvenih izazova. 

Zaostala posteljica kod krave

Jedan od takvih izazova na farmi je prevencija zaostajanja posteljice kod krava, koja se javlja kada se teleća strana posteljice (fetalne membrane) ne uspije odvojiti od majčine strane, odnosno ako nije izbačena van tijela unutar 12 sati nakon teljenja. 

Uzroci toga mogu biti različiti, od zamora maternice, rođenja blizanaca, do nedovoljne količine hormona ili nekih mehaničkih zapreka. Pojedinačni znak povezan sa zaostajanjem posljedice je degenerirajuća, obezbojena i u konačnici smrdljiva membrana koja visi s vulve. 

Uz to, povremeno zadržane membrane mogu ostati u maternici, što zna biti teže uočljivo. U tom slučaju, njihova prisutnost može biti signalizirana iscjetkom smrdljivog mirisa. Važno je napomenuti da krave sa zadržanim fetalnim membranama imaju povećani rizik od razvoja metritisa, ketoze, mastitisa pa čak i pobačaja u kasnijoj trudnoći. Zdravlje krave je u tom slučaju ozbiljno narušeno, a ekonomske posljedice po farmera su drastične.

Prije svega, dolazi do smanjenja proizvodnje mlijeka za 70 do 100 litara u laktaciji čime je sam gubitak veći od troškova preventive. Uz to, produljuje se servisno razdoblje za 43 dana, a potrošnja sjemena prilikom osjemenjivanja mora biti za jednu dozu veća.

"Krava se 'zavuče' 10 do 14 dana i nikako da se oporavi i da krene normalna laktacija. Moramo bacati mlijeko jer dajemo šaumice koje imaju karencu, troškovi njege rastu, a situacija se komplicira“, opisao je Kristijan posljedice s kojima se nosi on i njegovi djelatnici na farmi dodavši kako je tretiranje zaostajanja posteljice složeno i neugodno za kravu. 

Iako je najefikasniji način liječenja ručno uklanjanje posteljice, pod uvjetom da ju se može izvaditi za 20 do 30 minuta, ovakav način više se ne preporučuje i potencijalno je, tvrde stručnjaci štetno. Dozvoljeno je obrezivanje viška tkiva koje je neprikladno za rukovatelje životinjama i doprinosi velikoj kontaminaciji genitalnog trakta. Zato se u zadnje vrijeme sve češće preporučuje suha terapija maternice s pjenušavim obletama.

Za lakše opuštanje maternice AHV Cow Metri Bolus

Ipak, najbolji postupak, zbog kojeg će ishod i za kravu i za farmera biti najsretniji, jest – prevencija.

Dobro upravljanje kravama u suhostaju najbolji je način prevencije zaostajanja posteljice i smanjenja njenih učinaka. To uključuje opskrbu ispravnim hranjivim tvarima, posebno magnezijem i vitaminima topivima u mastima, maksimiziranje unosa suhe tvari, održavanjem ispravnog indeksa tjelesne kondicije i osiguranje čistog i suhog okoliša.

Na farmi PA-VITA preventiva je ustaljena praksa. Životni uvjeti krava optimiziraju se iz dana u dan, no u slučaju da se ipak nakon teljenja pojave znaci zaostajanja posteljice, farmer koristi AHV rješenje. 

"Znamo da ako 3-4 sata nakon teljenja posteljica nije krenula iz krave, ako ne visi pola metra do metar posteljice, onda joj damo AHV Cow Metri Bolus. Posteljica se u tom slučaju lako otpušta i tu priča završava", ističe Kristijan.

Inače, ova farma poznati je primjer dobre prakse u uzgoju mliječnih krava i brizi o njihovu zdravlju. Supružnici i voditelji farme, Maja i Kristijan Pandek, ističu se konstantnim ulaganjem u proizvodni proces i njegovo unaprjeđenje, a suradnju s AHV Adria započeli su preko mljekarsko stočarske zadruge Proizvodi sela. 

"Struka i znanje, nove tehnologije uvijek su dobrodošle na našoj farmi. AHV rješenja su inovativna, a ja sam ih objeručke prihvatio. Već jako dugo nije bilo krave kojoj nismo mogli pomoći. Sve je stvar pravodobne intervencije, a AHV je optimalno rješenje", poručio je ovaj stočar.