Prednosti korištenja silaže u hranidbi ovaca tijekom zime

Ovčarstvo se i dalje uglavnom bazira na ekstenzivnoj proizvodnji. Kako tvrdi savjetodavac Dragoljub Krajnović, to nažalost podrazumijeva nedovoljnu i nekvalitetnu hranidbu, posebice u pasivnom periodu sezone, tijekom kasne jeseni i zime. Ovce se najviše uzgajaju u brdsko-planinskim uvjetima koji su manje pogodni za intenzivniju proizvodnju stočne hrane, pa je samim tim i njihova hranidba relativno oskudna.

Loša hranidba uzrok zdravstvenih i problema pri janjenju

Krajnović napominje da je najteže osigurati kvalitetnu kabastu masu u zimskom periodu, bez pašne sezone. Taj kritični period može se produžiti na šest mjeseci. Da bi zadovoljile djelomično svoje potrebe, ovce se u ovom periodu hrane konzerviranim hranivima, a to su na prvom mjestu sijena srednje i lošije kvalitete, a zatim i ostala lošija kabasta hraniva poput kukuruzovine, slame, a nerijetko i lisnik. Upravo taj period se poklapa s vremenom gravidnosti i janjenja ovaca, što zahtijeva bolju i raznovrsniju hranu. Međutim, hranidba se uglavnom ne može zadovoljiti na taj način, pa se kao posljedice javljaju različiti poremećaji poput: smanjenja plodnosti, otežanog janjenja, smanjenja otpornosti, vitalnosti i rasta janjadi, ali i gubici u proizvodnji mesa, mlijeka i vune.

Važna mjera koja se mora poduzeti radi unapređenja ovčarstva svakako je poboljšanje hranidbe. U tu svrhu kao primarne promjene, omogućava se obilnije konzumiranje koncentrata, te uvođenje silaže kao kabaste osnove u zimskoj hranidbi. Ako se u hranidbu ovaca uvodi silaža, kako ističe Krajnović, obavezno je cijepljenje protiv enterotoksemije.

Silaža za hranidbu ovaca 

Slično kao za goveda, i za ovce se može pripremati silaža od različitog biljnog materijala. U tom slučaju, najprihvatljivija za proizvodnju je kukuruzna silaža, zato što je postupak njenog pripremanja najednostavniji. Dragoljub Krajnović podsjeća na to da brdski predjeli nisu pogodni za uzgoj kukuruza, prije svega zbog kraćeg vegetacijskog perioda. Ipak, za pripremanje te kabaste hrane, naglasak nije na porastu klipa i dobivanja zrna kao glavnog proizvoda, već na dobivanju sočnije i kvalitetnije zelene mase biljke, što upućuje prozvođača da se ubiranje može obaviti znatno ranije i to u fazi mliječno-voštane do voštane zrelosti.

Silaže leguminoza mogu biti odličan izvor proteina

Uz korištenje cijele biljke kukuruza za pripremanje silaže za ovce, podjednako se mogu koristiti livadske višegodišnje trave, leguminoze (lucerna) i travno-leguminozne smjese. Upravo se u brdsko-planinskim područjima mogu naći najveće površine pod livadskim travama i leguminoznim biljem. To daje velike mogućnosti za pripremu konzervirane hrane u zimskom periodu kako u vidu sušenog sijena, tako i putem siliranja. Silaže leguminoza mogu biti odličan izvor proteina upravo u mjesecima intenzivnog razvoja ploda i janjenja ovaca, ali i kao bazna hranidba u periodu dojenja. Krajnović preporučuje da se prilikom siliranja trava i leguminoza prethodno omogući proces provenjavanja pokošene mase, jer je u praksi potvrđeno da se takva silaža teže smrzava.