Da bi kozje mleko bilo kvalitetno, ishrana mora da bude dobro izbalansirana, a obroci prema utvrđenom rasporedu.
Jednoj kozi telesne mase od 50 kilograma potrebno je oko 3.5 kilograma dobro izbalansirane hrane za obrok. Stručnjaci kažu da se ovaj obrok servira u jasle pored redovne ispaše i obaveznog brsta, bez koga ova, kako je još zovu, sirotinjska krava, ne može da da optimalnu količinu kvalitetnog mleka.
Kozarstvo je sve popularnije kod domaćih stočara zbog relativno lakog načina gajenja i zbog očekivanja da će od proizvoda koje prave od kozijeg mleka ostvariti dobit. Goran Joksić, diplomirani inženjer stočarstva iz Poljoprivredne savetodavne službe u Kragujevcu kaže da je kozama neophodna raznovrsna ishrana, jer se samo tako održava dobar apetit kod ovih životinja.
"Da bi sir bio kvalitetan potrebna je i dobra i pravilna ishrana. Po načinu iskorišćenja hrane i podmirivanja potreba, koze su slične ovcama i govedima. Ipak postoje neke njihove karakteristike koje ih odvajaju od ostalih preživara. Koze vole raznovrsnu ishranu i često je menjaju. Najviše vole da brste. I upravo je brst u najvećoj meri i zastupljen u njihovoj ishrani. One raznovrsnom ishranom održavaju apetit. Zato je izvođenje na pašu jedan od uslova koje stočari moraju da poštuju kada su koze u pitanju".
Iako se misli da ishrana koza može da prođe olako, treba voditi računa o tome da one u odnosu na svoju telesnu masu daju mnogo mleka i zbog toga konzumiraju relativno veliku količinu hrane. Dobrom i pravilnom ishranom, naročito pred oplodnju, pri kraju graviditeta i tokom laktacije, one dnevno daju od 3 do 5 kilograma mleka.
"Koncentrantne smeše za koze liče na one koje se daju ovcama, ali ih je potrebno prilagoditi i kvalitativno i kvantitativno. Primer obroka za koze u laktaciji čija je telesna masa 50 kilograma je - pola kilograma sena, dva kilograma silaže kukuruza, oko 400 grama suncokretove sačme, 600 grama kukuruza u klipu i stočne krede u odnosu 0,02 procentu na ukupnu masu obroka. Jednoj kozi je potrebno 3,52 kilograma dobro izbalansirane hrane koju mora da dobije pored toga što ide na ispašu i brst", kaže Joksić.
Ukoliko ishrana ne odstupa od preporučene količine i kvaliteta sastav mleka je tada najbliži kravljem - kapljice su nežne i lako svarljive.
Što se tiče redosleda, treba im prvo davati koncentrovana i sočna hraniva, pa tek onda seno. Hranu sa specifičnim mirisima, koja utiče na ukus i miris mleka, ili silažu, treba davati posle muže. U toku zime kabasta hrana kozama se daje tri puta dnevno, a koncentrat dva puta. Tako se koncentrat i seno daju ujutru i uveče, a sočna hraniva i silaža popodne.
U toku leta kombinuju se ispaša i koncentrati.
Stručnjaci još navode da treba odrediti redosled davanja obroka i da je neophodno pridržavati ga se, jer se koze uznemire kada obrok kasni. Prvo hranjenje počinje obično u šest ujutru, kada koze dobijaju prvu količinu dnevnog obroka, a poslednji bi trebalo da je oko 18 sati. Na kraju treba pomenuti da kozama u svako doba dana treba da bude dostupna dovoljna količina sveže vode.
Foto: Biljana Nenković
Povezana stočna vrsta
Tagovi
Autorka