Poplava jeftinog uvoza smrznute piletine uništila gansku peradarsku industriju?

Oliver Kumi mladi je čovjek iz Gane koji je s još dva prijatelja prije pet godina pokušao, pomoću krijumčara, doći do Mediterana. Nažalost, putovanje je završilo neuspješno i tragično.U Libiji su njegova prijatelja izboli nožem dok je pregovarao s jednim trgovcem nakon čega se Kumi vratio u rodni  Dormaa Ahenkro. Živi u baraci na maloj farmi kokoši gdje radi za oskudnu plaću, no kako kaže, osjeća se sretno jer je izvukao živu glavu, piše Politico 

Gubitak posla glavni razlog odlaska

Kumijeva odluka da ode iz zemlje bila je povezana s padom peradarskog sektora u Gani, koji je desetljećima uspijevao u regiji koja okružuje njegov grad. Ali poplava jeftinog uvoza smrznute piletine od 1990-tih koja dolazi iz Europske unije, Brazila i Sjedinjenih država uništila je industriju.

Prema nacionalnom udruženju peradi, strani proizvođači opskrbljuju više od 90% godišnje potrebe te zemlje s oko 250.000 tona mesa peradi.

Europsko mlijeko loše kvalitete uništava afričke stočare?

Uništenje nekada profitabilnog poslovanja, u zemlju je još više unijelo razdor. Gubitkom radnih mjesta, deseci tisuća ljudi, poput Kumija, migriraju svake godine u drugu zemlju. Poražavajuć je i podatak Svjetske banke, da čak 23% stanovništva živi s manje od 1,90 dolara dnevno. 

Nelojalna konkurencija

Europski proizvođači predvodili su ovaj boom uvoza smrznute piletine. Prošle godine u Ganu su isporučili 175.000 tona, usporedbe radi, 2003. samo 13.000 tona. 

Ganski poljoprivrednici kažu kako se ne mogu natjecati s onima koji dolaze iz zemalja s velikim subvencijama. Kako bi opstali, lokalni peradari gotovo su se u potpunosti prebacili na prodaju jaja koja donosi puno manju zaradu, ali su s druge strane manje izložena konkurenciji zbog poteškoća u transportu. 

Ministar poljoprivrede Owusu Afriyie Akoto rekao je za Politico da bi, u punom kapacitetu, sektor peradarstva mogao zaposliti više od 400.000 ljudi u državi od oko 30 milijuna ljudi. Dodao je i kako su prethodne vlade dijelom krive za propast ovoga resora, ali da se i ganski proizvođači sami više ne mogu nositi s rastućom populacijom. 

Propala i najveća ganska farma

Utjecaj ogromnog uvoza osjetila je i najmoćnija i najveća ganska farma Darko koja je do prije 20 godina opskrbljivala više od 90% zemlje pilećim mesom i zapošljavala tisuće radnika. Danas tržište opskrbljuje sa samo 10%. 

Znajući da se više ne može natjecati po cijeni, tvrtka pokušava stvoriti nišu tržišta visokokvalitetnih pilića za posebne prigode poput Božića ili Bajrama. 

Nakon 20 godina isplatit će im odštetu za oduzetu zemlju

Glasnogovornik Europske komisije ukazao je na niz problema koji sputavaju ganske peradare, poput ograničenih objekata za klanje, nerazvijene prometne infrastrukture i slabosti lokalne valute, povećavajući troškove uvezene hrane.

"Kako bi nadoknadila štetu, Gana uvodi uvozne carine na perad, od 30 do 35%“, rekao je glasnogovornik, dodajući kako ona može kontrolirati uvoz putem licenci, ali i da ne vjeruje kako su europski proizvođači krivi za velike migracije ljudi iz zemlje. 

Kingsley Owusu, koji vodi malu farmu za proizvodnju pilića na periferiji grada u kojem Kumi sada radi, rekao je da su troškovi uvezene hrane za perad ogromni. "Uključujući troškove električne energije, redovito poslujem s gubitkom. Mi nemamo vladu koja nas podupire i zato svi odlaze“, naglasio je Owusu. 

Polako vraćaju kontrolu nad tržištem

Ganski su političari i poljoprivrednici unatoč svemu spremni povratiti kontrolu nad svojim unosnim tržištem. Vlada trenutno pojačava proizvodnju kukuruza i soje, za koju se nada da će smanjiti troškove hrane za poljoprivrednike. Krajnji cilj je proizvodnja 40.000 tona peradi godišnje.

"Postoji tisuću načina za rješavanje ovog problema", rekao je resorni ministar, sugerirajući da vlada proučava necarinske zapreke koje bi mogle usporiti protok uvoza.