Podrigivanje i nadimanje preživača stvara metan s kojim se EU ne zna boriti?

Metan ubrzava klimatske promjene, zagađuje zrak kojega udišemo stvarajući prizemni ozon koji šteti zdravlju ljudi, usjeva i cijelog eko sustava. Ipak do sada nisu poduzete nikakve radnje kako bi se to spriječilo, tvrdi Margherita Tolotto, viša službenica za politike u Europskom uredu za zaštitu okoliša.

"Nema ciljeva i obveznih radnji za smanjenje emisije kao ni usklađenosti s postojećim klimatskim ciljevima i zato Strategija metana Europske komisije neće uspjeti“, pesimistično poručuje.

54% dolazi iz poljoprivrede

Zagađenje dolazi iz različitih izvora, a u Europskoj uniji je 2017. energetski sektor činio oko 16% ukupne emisije, 28% dolazi iz sektora otpada, a preostalih 54% proizvodi poljoprivreda. Podrigivanje i nadimanje preživača čini oko 81%, upravljanje i korištenje stajskog gnoja 17%, a uzgoj riže 1%. 

Iako je Komisija ove godine najavila usvajanje nove strategije koja pokriva sve sektore, gorak okus, kako kaže Tolotto, ostavlja činjenica da je jedini sektor koji je dotaknut stvarnom akcijom, energija. 

Nije samo poljoprivreda kriva za emisije metana, tu su i fosilna goriva 

"Zašto je to tako, jednostavan je odgovor - jer je najlakše“, kaže za Euractiv službenica te dodaje kako su najveće naftne i plinske kompanije autonomno postavile cilj smanjenja metana, u svom najnovijem pokušaju da dokažu kako fosilna goriva još uvijek mogu imati budućnost. 

"Stoga je suočavanje s emisijom iz ovog sektora važno, ali samo po sebi nedovoljno“, ističe Margherita.

Koje mjere poduzeti?

Iako čini polovicu svih emisija, Komisija konstantno izbjegava poduzeti neke radnje u poljoprivredi. Zašto je to tako, Tolotto je također objasnila. 

"Težak je to posao, pogotovo ako vas pritišću veliki lobiji industrijske poljoprivrede. Također, spominje se i nedostatak pouzdanih podataka, ali to nije valjan argument. Ako vam kuća gori, ne pokušavate izračunati točnu količinu vode koja je potrebna za njezino gašenje, odmah započinjete bacanje vode. Ovo je baš to vrijeme“, naglašava.

Problem čini i zagađenje amonijakom koji ptoječe od stajskog gnoja, gnojnice i gnojidbe, a vodeći je prethodnik čvrstih čestica koje zagađuju zrak koji udišemo. Pretvaranje stajskog gnoja u bioplin, osim ako nije ograničeno na male količine i na poljoprivrednu potrošnju, nije put naprijed jer riskira poticanje intenzivnijeg uzgoja stoke ili korištenje biljaka prikladnih za prehranu ljudi za proizvodnju više bioplina.

Nizozemska ukida proizvodnju biomase?

Mnoge mjere koje se na razini farme mogu poduzeti za smanjenje metana također su učinkovite u snižavanje amonijaka i stoga predstavljaju dvostruku korist. One uključuju prekrivanje stajskog gnoja te njegovo često uklanjanje s farme, manje korištenje bio plina iz stočne hrane te njezino zakiseljavanje.  

"Kad bi Komisija i naše vlade promovirale provedbu ovih mjera na razini poljoprivrednih gospodarstava, zajedno s učinkovitim praćenjem njihove primjene, vidjeli bismo izuzetno smanjenje zagađenja zraka i stakleničkih plinova iz poljoprivrede. Ipak, primjena čak i maksimalnog tehničkog potencijala neće biti dovoljna jer ih mora pratiti smanjenje proizvodnj , potrošnje mesa i mlijeka“, kaže Margherita.

Europa ima najmanje emisije

Jedini kontinent za kojega se pokazalo da je smanjio emisiju između 2000. i 2017. je Europa. "To je vjerojatno zbog manje potrošnje mesa i strožih propisa na odlagalištima, gdje se razgradnjom smeća oslobađa metan", navodi Euan Nisbet, znanstvenik na londonskom sveučilištu Royal Holloway te ističe da postoje ogromni ciljevi za ublažavanje emisija.

Primjer Europe daje znanstvenicima nadu da bi ta regija mogla poslužiti kao nacrt za druge.

Priča da uzgoj goveda toliko šteti okolišu prenapuhana, ključ je u tehnologiji hrane?

"Prekrivanje odlagališta i bolje upravljanje stokom bi imali velik učinak", napominje Nesbit. Čak i samo širenje gnoja po polju, umjesto da se skuplja, može pomoći u borbi protiv stvaranja ovog plina.