OPG Vrček: Svakoj farmi s 50 krmača naviše treba bioplinski sustav

U posljednih desetak godina obiteljsko gospodarstvo Dalibora Vrčeka iz okolice Varaždina razvilo se u modernu svinjogojsku farmu, sa željom da budu energetski neovisni, CO2 neutralni te da polovicu proizvodnje plasiraju kroz svoj brand u vlastitoj mesnici i preradi.

Izgradili su bioplinsko postrojenje, kupili opremu za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, izgradili sunčanu elektranu, a plan im je razviti i nepoljoprivredne djelatnosti na svom gospodarstvu. Sve to iz europskih fondova za ruralni razvoj, ali i značajnih vlastitih sredstava.

Kako bi povećali prihode i unaprijedili trženje svojih proizvoda, upravo završavaju izgradnju objekta za klanje i preradu, a mesnica koju otvaraju krajem godine, u završnoj je fazi adaptacije.

Na potpuno digitaliziranoj farmi, uz članove OPG Vrček, posao je pronašlo još sedam zaposlenika koji svakodnevno brinu o 130 krmača, 450 odojaka, 800 tovljenika, a na 100 ha zemljišta uzgajaju hranu za svinje.

Biootpad kućanstava iz Varaždina koriste kao sirovinu

Procesi i sustavi upravljanja i praćenja na farmi, bioplinskoj i solarnoj elektrani u potpunosti su digitalizirani. Koriste se elektorničkom poljoprivrednom iskaznicom i nadaju se da će im nova platforma za registar svinja e-Posjednik dodatno olakšati poslovanje, kaže Dalibor Vrček, treća generacija svinjogojaca svoje obitelji.

Prije deset godina napravili su novu farmu u selu Črnec Biškupečki, a na ideju korištenja energije iz obnovljivih izvora došli su tijekom posjeta bioplinskom postrojenju u Belgiji. Nakon povratka kući, kroz nekoliko tjedana bio je raspisan IPARD natječaj za obnovljive izvore energije i tako su krenuli u projekt, a na sreću ga i ostvarili, priča Dalibor.

Za postrojenje koriste 50 posto sirovine s farme, gnojovku, a drugi dio supstrata je kukuruzna silaža, otpad od povrća te biootpad kućanstava na području grada Varaždina. Ovo je odličan primjer kako se u suradnji s lokalnim poljoprivrednicima gradovi mogu učinkovito riješiti otpada.

"Dnevno proizvedemo 6 MW električne energije, koristimo 10 posto vlastite potrošnje, a ostatak ide u mrežu čime se bez problema može napajati jedno selo. Isporuka struje daje nam određenu sigurnost jer u sektoru stočarstva nema nikakvog reda“, navodi naš sugovornik.

S obnovljivim izvorima rizik je puno manji

Nakon ulaganja u bioplinsko postrojenje, ovaj OPG nabavio je opremu za separaciju, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva s ciljem smanjenja štetnog utjecaja na okoliš. Oprema je 2018. godine sufinancirana kroz operaciju 4.1.2. Programa ruralnog razvoja RH.

Već sljedeće godine, Daliborova obitelj krenula je u projekt izgradnje solarnih panela, sufinancirajući 50 posto investicije kroz operaciju 4.1.3. Četiri panela fotonaponskih ćelija na krovu farme Vrčekovih, stvaraju električnu energiju za potrebe gospodarstva. 

Bez obzira na pomoć fondova, bavljenje samo stočarstvom je veliki rizik, smatraju na ovom OPG-u, ali s obnovljivim izvorima ipak je manji jer godišnja proizvodnja ima garantirane i stabilne cijene. Dalibor smatra da bi svaka farma s 50 krmača i više morala razmišljati o uvođenju bioplinskog sustava.

"Najveći je problem što u našoj okolici poljoprivrednika više nema, kao ni stočara. Izumrli su, zatvorile su se farme. Onima koji su opstali, sugeriram da idu u obnovljive izvore energije i na taj način disperziraju poslovni rizik“, kaže ovaj uspješni svinjogojac.

A rizik je velik, kada pogledamo situaciju u svinjogojstvu i domaćem stočarstvu općenito. Broj uzgajivača svinja i životinja je odavno u padu, a proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj ne zadovoljava domaću potražnju, što dovodi do značajnog uvoza životinja, od odojaka do svinja za klanje.

Poslovanje tijekom pandemije je još teže, navodi Dalibor, jer su cijene svinjskog mesa pale za 20 posto, a plasman je puno teži zbog velikog uvoza jeftinijeg mesa. Ali ovaj svinjogojac ne gubi nadu i želi nastaviti s ovim poslom te smatra da stočarstvo treba biti bazirano na ekološkoj proizvodnji, ispunjavajući sto posto zahtjeva za dobrobit životinja. 

Ovaj je poljoprivrednik svoja ulaganja dijelom sufinancirao iz Programa ruralnog razvoja RH, a sljedeći mjesec, u studenom, najavljeni su novi natječaji za sufinanciranja projekata iz operacija 4.1.2. i 4.1.3.

Pogledajte priču u video prilogu: