Opasnost od trovanja stoke nitratima iz mlade zelene krme

Stočari, poglavito govedari, imaju ogromnih problema s proizvodnjom dovoljnih količina kvalitetne krme u zadnje 3 godine. Nakon poplavne 2010., sušnih 2011. i 2012. godine, došao je ekstremno vlažni prvi kvartal 2013. godine. Voluminozne krme „kronično“ nema, stočari čekaju prvi otkos „ko' ozebli sunce“ - no opasnost vreba iz mlade, obilno gnojene zelene krme.

U mnogim stočarskim krajevima Lijepe naše, jesenas je na vrijeme i kvalitetno posijano dosta površina travama i drugim srodnim kulturama. Nakon tri vrlo problematične godine za krmne kulture, stočari su se nadali konačno jednoj „normalnoj“ godini da bi ove sezone proizveli dovoljne količine kvalitetne krme. No, prva tri mjeseca ove godine donijela su u većini krajeva Hrvatske ekstremne količine oborina, čak i trostruke količine od višegodišnjih prosjeka, što je onemogućilo neophodne agrotehničke mjere na travnjacima početkom vegetacije, posebice prihranu dušikom. Na teškim tlima u nizinama, travnjaci najčešće još nisu ni prihranjeni, a zbog naglog porasta temperature zraka i tla te produljenja dana, travnjaci naglo bujaju.

Vegetacija zbog duge i vlažne zime kasni, ali optimalno vrijeme košnje travnjaka, posebno intenzivnih vrsta, među kojima prednjači izrazito popularni talijanski ljulj, doći će svakako krajem travnja i početkom svibnja u stočarskim krajevima s intenzivnom proizvodnjom.

Gdje je opasnost?!

Travnjaci koji su prihranjeni dušikom (KAN, eventualno UREA, gnojovka), prihranjeni su uglavnom kasno, u travnju. Preporuka struke bila je da se u toj situaciji smanji doza dušika na najviše 50-60 kg / ha, no, nije to naravno doprlo do svih pa je moguće da su neki stočari, nestrpljivi zbog nedostatka krme, primijenili i veću količinu dušičnih gnojiva i to u drugoj dekadi travnja. Tu leži velika opasnost jer se može dogoditi da zbog stresnih uvjeta za biljke (suša, zatim poplava, te nedovoljno sunca) dođe do prekomjernog nagomilavanja nitrata (NO3) u mladoj zelenoj masi prije košnje. Takva zelena masa korištena napasivanjem ili hranidbom u staji u svježem stanju može dovesti do velikih poremećaja, a u nekim slučajevima i do akutnog trovanja nitratima. Posebno su ugroženi preživači, najviše mliječne krave koje mogu pojesti ogromne količine takve krme u kratkom vremenu.

Koji je to mehanizam trovanja?

U normalnim uvjetima biljke iz tla usvajaju nitrate (NO3), koji se u biljkama reduciraju u nitrite (NO2) i dalje ugrađuju u više dušične spojeve, aminokiseline i proteine. Neki poremećaji (genetski i okolišni, stresni) mogu ometati redukciju i nitrati se gomilaju u biljkama. Tome pridonosi i naglo usvajanje velikih količina nitrata u biljke iz tla nakon obilne gnojidbe u poodmaklom stadiju vegetacije. Kad preživači konzumiraju velike količine zelene krme s povećanom koncentracijom nitrata, izloženi su opasnosti od akutnog trovanja. Naime, mikroflora buraga normalno reducira nitrate u nitrite, a nitrite pretvara u amonijak, koji veže u vlastite aminokiseline i proteine.

Proces korištenja dušika u buragu preživača od nitrata do bakterijskih proteina:

nitrati (NO3) => nitriti (NO2) => amonijak (NH3) => amino-kiseline => proteini

Proces pretvaranja nitrita u amonijak je sporiji od redukcije nitrata u nitrite pa se kod povećane koncentracije nitrata u krmi nakon konzumacije povećava koncentracija nitrita u buragu preživača. Ako se nitriti počnu u većoj količini resorbirati u krv životinje, dolazi do trovanja jer nitriti su vrlo toksični. Oni oksidiraju željezne ione u hemoglobinu, nastaje methemoglobin, koji vrlo slabo prenosi kisik krvlju do svih tkiva i organa. Dolazi do nedostatka kisika u organizmu životinje, što vrlo brzo može dovesti i do uginuća.

Znakovi trovanja (nekoliko sati, do nekoliko dana nakon uzimanja povećane količine nitrata u krmi): ubrzan površan puls, pad tjelesne temperature, dezorijentacija, drhtanje mišića, ubrzano disanje, slabost, učestalo mokrenje, čokoladno smeđa boja krvi i zatamnjenje sluznica (odlučujući simptom).

Preventiva i preporuke stočarima

• travnjake ne prihranjivati prekasno - od gnojidbe do košnje treba proći najmanje 25 dana, ako to nije moguće, značajno smanjiti dozu dušika (<60 kg čistog dušika / ha, max. 200 kg KAN-a / ha);
• za one stočare koji još nisu prihranili travnjake i planiraju to učiniti ovih dana, najbolje je da drastično smanje dozu dušika (na max. 150 kg KAN-a / ha) i sačuvaju ostatak za primjenu nakon prvog otkosa (do 300 kg / ha) pa će povećati prinos i kvalitetu krme u drugom otkosu;
• siliranje (proces fermentacije), tj. spremanje sjenaže značajno smanjuje sadržaj nitrata u biljkama, dok ga sušenje dodatno koncentrira pa je sijeno čak opasnije od zelene krme; dakle prvi otkos krme za koju se sumnja da bi mogla biti bogata nitratima svakako spremiti u sjenažu - ne napasivati, ne hraniti zelenu masu u staji;
• ako nema drugog rješenja i mora se stoka napasivati ili hraniti takvom krmom u svježem stanju u staji, ne smije se dozvoliti da je životinje neograničeno uzimaju po volji i obavezno uz takvu krmu moraju istovremeno dobivati i sijeno te lako-razgradive ugljikohidrate u obliku žitarica i kukuruzne silaže;
• ne kositi krmu nakon više dana tmurnog vremena; obavezno kositi popodne i u predvečerje sunčanog dana kad je sadržaj lako-razgradivih ugljikohidrata u krmi najveći (noću ih biljke potroše - ne kositi ujutro);
• mlade, bolesne i stresom ugrožene životinje su puno osjetljivije, njima ne davati mladu „na nitrate sumnjivu krmu“;

Mlada, dušičnim spojevima bogata krma u svježem ili siliranom stanju (sjenaža) i ako ne sadrži povećane koncentracije nitrata, predstavlja izazov u hranidbi, posebno mliječnih krava. Takva krma nikako ne smije biti jedina voluminozna hrana krava, neophodno je dobro izbalansirati obrok i kombinirati je s kukuruznom silažom, repinim rezancima, žitaricama i sličnim izvorima lako-razgradivih ugljikohidrata te svakako osigurati dovoljno strukturnih vlakana (sijeno, suhlja sjenaža dobra slama). Povećana razina lako-razgradivih i u buragu topivih dušičnih spojeva u neizbalansiranom obroku stvara velike štete u našem govedarstvu. Najviše se to ogleda kroz slabe rezultate u reprodukciji krava (provjeriti i pratiti sadržaj uree u mlijeku).

Sadašnja situacija s nedostatkom krme i nestrpljenje u iščekivanju prvog otkosa nameću potrebu uske suradnje stočara - proizvođača i savjetnika za hranidbu i proizvodnju krme.

Autor: Damir Pejaković, dipl. ing. agr.