Obitelj Pranjić otvorila siranu jer u Hrvatskoj više košta litra vode nego mlijeka

U vrijeme kada je mljekarstvo u Hrvatskoj na koljenima i mnogi stočari stavljaju ključ u bravu, obitelj Praljić iz Drenovca svoju je proizvodnju odlučila osuvremeniti i tako si osigurati profitabilnu proizvodnju. Na njihovom imanju tako je sagrađena suvremena farma muznih krava, prva takva s robotskom mužnjom na području županjske Posavine.

"Ideja je bila da ju dovedemo na sličnu razinu kao i u ostatku Europe. Po meni je to put koji je neizbježan ako želite opstati“, kaže za Osječku televiziju Mijo Pranjić. 

Robot za mužnju - manji stres

Cijela investicija koja uključuje izgradnju farme, spremište za mehanizaciju, nešto strojeva poput mikser prikolice, cisterne za gnojnicu i prikolicu za stajnjak iznosila je 5,5 milijuna kuna. "Na natječaju za tip operacije 4.1.2 Programa ruralnog razvoja dobili smo 75 posto povrata, a na drugim 50 posto“, dodaje sugovornik. 

Trenutno je na imanju više od 40 muznih krava, a kada budu radili punim kapacitetom bit će ih pedesetak, a s podmlatkom i do 90 grla. Mjesečno proizvode oko 25.000 litara mlijeka.  

Ovo je jedna od rijetkih farmi u Hrvatskoj koja koristi robote za mužnju. Znatno im olakšava posao, no napominje kako se ne može sjediti baš prekriženih ruku. 

"Netko mora biti pripravan 24 sata. Svaku grešku uoči i alarmira. Nekad bude i u pol noći. Serviseri su tu i dolaze u najkraćem roku, ali i mi moramo stalno pratiti“, ističe Pranjić dodajući kako su dugo razmišljali o nabavci takvog stroja, ali su znali da je nepojmljivo ići u svu tu modernizaciju i onda ovisiti o ljudskom radu. 

Krava, pojašnjava kako radi stroj, svojevoljno i prema potrebi ulazi u mužnju. Robot ju privlači hranom u tunel, ona uđe, a on ga zatvori i kreće s mužnjom. "Tako su puno manje izložene stresu“, naglašava. 

Otvorili siranu kao sigurnost

U proizvodnju sireva odlučili su se zbog toga što u Hrvatskoj trenutno više košta litra vode nego mlijeka. Prema riječima ovog stočara, sa sirom ne bi krenuli da je mlijeko stabilno jer ga je puno jednostavnije proizvesti nego ga finalizirati u proizvod, plasirati na tržište i stajati iza brenda. 

Tako su napravili projekt, koji je određeni period ostao "stajati" zbog cijene mlijeka koja je u to vrijeme drastično pala. Polako su ju svojim sredstvima počeli uređivati, a 2017. godine je sve bilo gotovo. "Paralelno smo predali zahtjev za izgradnju farme. Nismo htjeli jedno bez drugoga, a ona nam je bila određena sigurnost“, objašnjava. 

Sirana radi preko tri godine, a uspjeli su stvoriti prepoznatljivi brend. "Dosta smo zadovoljni. Ljudi su prepoznali, pogotovo lokalno tržište. Surađujemo s Agro-klasterom, a prodajemo i na sajmovima i tržnicama“, kaže Mijo. 

Birokracija najveći problem

Nažalost kaže, kada se netko odluči za modernizaciju, ne treba se boriti samo s problemima u proizvodnji već i s hrvatskom birokracijom.

"Sve to lijepo zvuči, fondovi, 70 ili 50 posto povrat, samo uzmite novce i to je to. Nemate pojma koliko morate biti kreditno sposobni, sve mora biti čisto, porezna, a trebate imati hrpu novca kako biste platili cijeli projekt. Tu je i banka koja dosta odlučuje“, nabraja s kojim se problemima nosio prilikom prijave projekta. 

Većinu stvari su, pojašnjava, prije na farmi radili sami, funkcioniralo je, ali ih to nije zadovoljavalo jer su znali da dugoročno nije održivo. Puno je, ističe Pranjić, bilo gubitaka vremena i novca, strojevi su se uništavali jer je sve bilo u blatu. Također, imali su problem i sa smještajnim kapacitetom za goveda. 

"Htjeli smo sve zaokružiti. Usuglasili smo se i krenuli u rizičan put, no dugoročno ako uspije pokazat će se kao pravi potez“, zaključuje.

Farma je prava obiteljska, a osim njega na njoj radi supruga i sinovi te jedna radnica u sirani. Svi su po potrebi, šali se sugovornik, prodavači, ekonomisti i poljoprivrednici. 

Kako izgleda farma i što je sve Pranjić rekao pogledajte u videu: