Novi udarac za svinjogojce

Novi Zakon o državnim potporama u poljoprivredi najviše će ugroziti stočare, posebice svinjogojce, koji od iduće godine ostaju bez poticaja. Odnosno, ostat će im samo potpore po krmači, 360 kuna, što je, smatraju, nedostatno i za opstanak, a kamoli razvoj te proizvodnje koja iz godine u godinu bilježi sve veći pad.
Mnogi smatraju da je novi zakon, koji ovih dana stupa na snagu, donesen pod vrlo čudnim okolnostima i na vrlo netransparentan način, a da se nije konzultiralo one koji se bave stočarskom proizvodnjom, a i usvojen je posljednjeg dana zasjedanja Hrvatskog sabora, prije ljetne stanke, kada mnogi saborski zastupnici nisu ni znali za što dižu ruku jer su već jednom nogom bili na odmoru.

Na taj su zakon mnogi imali primjedbe. Jedan od njih je i Branko Bobetić, direktor udruženja Croatiastočar, koji je u nekoliko navrata javno isticao da je neshvatljivo da se strategija od vitalnog značenja donosi bez nositelja stočarske proizvodnje i bez prethodne prave podloge za analizu stanja.

Najteže je prijelazno razdoblje

No, sada se gotovo ništa više ne može o tom pitanju učiniti, kaže Bobetić te dodaje kako jedinu, i to vrlo malu, šansu za spas i opstanak svinjogojske proizvodnje vidi u povlačenju novca iz stavki predviđenih za ruralni razvoj.
- Međutim, da bi se povukao novac predviđen za ruralni razvoj treba čekati izradu programa i nacionalne strategije - kaže Bobetić. Mnogi stočari kažu da im je sada najteže prebroditi razdoblje do ulaska u Europsku uniju, kada očekuju da će tada valjda imati na raspolaganju sve ono što njihove farmere čini konkuretnim na tržištu.
- Naši stočari, posebice proizvođači svinja i mliječnih goveda, u 2011. godini doživjet će pravi šok. Imat će za 45 posto manje potpore nego što su ih imali u ovoj ili 2009. godini, a bez primjerenih poticaja stočari, posebice svinjogojci, ne mogu - kaže Bobetić.

I Željko Kraljičak, dožupan Osječko-baranjske županije, mišljenja je kako će novim Zakonom o poljoprivrednim potporama najviše biti zakinuti svinjogojci.
- Oduzimanjem većeg dijela potpora, svinjogojci u samom startu 2011. godinu počinju s minusom od 400 milijuna kuna,
ako se uzme u obzir da su godišnje dobivali oko 500 milijuna kuna potpora a da su, primjerice, lani ostvarili neto dobit od 100 milijuna kuna. To će već sada izravno utjecati na njihove daljnje poslovne planove te postoji vrlo ozbiljna pretpostvaka da će, ionako uništeno, svinjogojstvo doživjeti završni udar u 2011. godini i da će s koljena pasti na zemlju - kaže Kraljičak.

I proizvođači stočne hrane u problemima

Kraljičak podsjeća da su hrvatske potrebe oko 2,5 milijuna komada svinja, a domaća proizvodnja iznosi tek 900.000 tovljenika.
- Budući da uvozimo više od 60 posto od ukupnih potreba, vidljivo je da Ministarstvo poljoprivrede i Vlada RH nemaju uopće koncept razvoja svinjogojske proizvodnje. Smatram da će i ove izmjene zakona dovesti u vrlu tešku poziciju sve proizvođače svinja, a posebice one koji su posljednjih godina investirali u tu proizvodnju, odnosno gradnju novih farmi. Problemi u svinjogojstvu su vidljivi i preko pada proizvodnje stočne hrane. Sve su tvornice stočne hrane zabilježile gubitke zbog smanjnja tova svinja, a mesne industrije sve više baziraju poslovanje na uvozu mesa. Svinjogojstvo je za Republiku Hrvatsku vrlo važna grana u gospodarstvu i ako se ne razmotre neke druge mogućnosti razvoja, odnosno kroz mjere ruralnog razvoja, i ne potakne ptroizvodnja prasadi, ne organizira tržište za živu stoku i svinjske polovice, proizvođači će odustati i ta bi se proizvodnja mogla ugasiti - kaže Kraljičak te podsjeća da će još jedan financijski udar stočarima donijeti legalizacija farmi.
- Naime, da bi se legalizirale farme manje od 600 četvornih metara morat će se usuglasiti s prostornim planovima jedinica lokalne samouprave, a to znači plaćanje komunalnih doprinosa. Za objekte, odnosno farme preko 600 četvornih metara, bit će potrebno sve papire skupljati iz početka, što također znači dodatni, i to ne mali, trošak. Nelegalni objekti neće moći u financijsku omotnicu, odnosno u sustav potpora EU, svi objekti preko 600 kvadrata morat će papire kupiti iz početka - zaključuje Kraljičak.

Ni govedarima ne cvjetaju ruže

Ni govedarima ne cvjetaju ruže. Bobetić navodi da u Hrvatskoj pada proizvodnja mlijeka i smanjuje se broj isporučitelja, što nije dobro. - Lanjska je godina po proizvodnji mlijeka bila rekordna, proizvedeno je 700 milijuna kilograma mlijeka od kojih je prerađeno 670, a za preostalo se smatra da je potrošeno na farmama. U prvih pet mjeseci ove godine zabilježen je pad proizvodnje mlijeka u količini od 20 milijuna litara. Prema procjenama, do kraja godine se očekuje da će ukupni pad biti i do 50 milijuna litara, kaže Bobetić, te napominje kako nije dobro da u Hrvatskoj dolazi do osipanja stočarstva.

Autor: Zdenka RUPČIĆ