Napadi zvijeri na stoku sve češći, treba mijenjati zakonska rješenja?

Krovno udruženje europskih poljoprivrednika Copa Cogeca u zajedničkoj izjavi s nekoliko udruženja poljoprivrednika EU upozorilo je na dramatičan porast napada divljih zvijeri, posebice vukova i medvjeda na stoku diljem Unije, posebice u planinskim i nenaseljenim prostorima.

Zbog toga su ponovo zatražili da se ide u izmjenu i prilagodbu Direktive o staništima i drugim zakonskim rješenjima koja će zaštititi posebice stočare kojima rastu troškovi proizvodnje, a vrlo često nisu u mogućnosti naplatiti odštetu nakon što im stoka bude napadnuta, ozlijeđena ili ubijena.

Kako je rekao predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović, populacija divljih zvijeri se u prirodi oporavila i povećala brojnost, a to su omogućile stroge zakonske regulative kao što je Direktiva o staništima EU, Bernska konvencija i druge koje daju zaštitu najugroženijim vrstama i zabranjuju njihovo hvatanje i ubijanje. "Omogućilo je to da se pojave i na lokalitetima na kojima su bili istrijebljeni. Naši stočari, u slabo razvijenim i nenaseljenim dijelovima Hrvatske, svakodnevno se suočavaju s napadima na stoku", poručio je.

Također, napominje kako je stav HPK da je populacija divljih životinja u našoj zemlji izuzetno stabilna te ozbiljno treba razmisliti o odstrelu određenog broja kako bi se prevenirali napadi.

Napadi na stoku

Kažu i da ovce, goveda, konji, kao i psi postaju žrtve napada, s ozljedama u rasponu od ogrebotina do smrti u nekim slučajevima. Primjerice, samo su 2020. godine francuski farmeri zabilježili ubijanje 9.872 životinje, uglavnom ovaca, od strane vukova, dok je broj stoke koja je nastradala od ostalih divljih zvijeri iznosio preko 5.000.

Troškovi odštete u EU iznose preko 28,5 milijuna eura godišnje za štete na životinjama i imovini poljoprivrednika, pri čemu je prosječna cijena štete po grabežljivcu 2.400 eura za vukove i 1.800 eura za medvjede.

Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Hrvatskoj, koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede 2019. godine, pokazuje da je njihov minimalni godišnji broj 793, a maksimalan 937.

Navode i da se ne slažu podaci oko vukova. Procjene pojednih stočara su da ih trenutno u našoj državi živi oko 1.000, a prema snimkama lovnih i kamera postavljenih za izbjegličke krize, govori se o njih oko 400. Službeni podaci Ministarstva zaštite okoliša, pak, pokazuju da ih trenutno ima oko 80 +80 mogućih. 

"Što se tiče isplaćenog iznosa odštete, u izradi je novi Pravilnik za Hrvatsku koji bi stupio na snagu u lipnju ove godine. Iznosi su neznatno porasli, no poljoprivrednici koji imaju problema s velikim mesožderima i dalje smatraju da su oni preniski", kažu u HPK.

Na nedavnom sastanku na ovu temu sa stočarima, zaključeno je da pristaju na štetu od 15 posto svog stada godišnje, bez ikakve naknade, ako država dopusti kontrolirani odstrel na godišnjoj razini na mjestima gdje se osjeća da je to potrebno. U područjima gdje je utvrđeno da je on potreban, potrebno je propisati određene kvote za to, smatraju u HPK.

Novčani udar, ali i psihološki utjecaj

Podsjećaju i da je u zadnjih 7 godina Ministarstvo poljoprivrede raspisalo samo jedan natječaj za odštete, a bodovanje je postavljeno tako da su poljoprivrednici s područja gdje nema napada dobili mjere (Zaprešić i okolica) i to oko 50 milijuna kuna.

U Copa Cogeci ističu da nije samo novčani trošak ono što utječe na poljoprivrednike, već na njih ova situacija ima i psihološki utjecaj jer strahuju za stoku, ali i vlastiti život. Njihova stoka trpi ozljede, spontane pobačaje, pad plodnosti i ukupni gubitak stada. Sve veći broj napada, dodaju, predstavlja ozbiljan rizik za budućnost poljoprivrede u nekim od najugroženijih europskih regija, posebno u planinskim područjima, a provođenje preventivnih mjera oduzima mnogo vremena, novca i rada.

Stoka se zbog vukova neće moći držati u velikim dijelovima Europe?

Kako napominju iz Copa Cogece, sredstva za odštete treba tražiti izvan ZPP-a jer se očekuje da će se napadi na stoku samo povećati.