Nakon povlačenja vode odmah obaviti "pranje" i totalnu dezinfekciju štale

Izlijevanjem rijeka iz korita ili nastankom bujica nerijetko su prvi na udaru poplava poljoprivredna zemljišta, imanja, poljoprivredni objekti, mehanizacija i stoka. Štete koje nastaju, mogu ostaviti dugoročne posljedice, pa čak i zaustaviti cjelokupnu proizvodnju.

Biološki karakter poljoprivredne proizvodnje zahtijeva visok stupanj higijene u pripremi, proizvodnji, ali i poslije finalnog proizvoda, a poplava je jedan od najgorih uzročnika narušavanja svih higijenskih barijera i standarda u proizvodnji. Stoga je neophodno adekvatno, brzo i efikasno djelovati u slučaju da dođe do plavljenja objekata za smještaj stoke ili druge opreme i mehanizacije na imanju.

Preventivne mjere

Bolje spriječiti nego liječiti, niz je preventivnih mjera koje bi svaki farmer trebao poduzeti u trenutku najave i predviđanja da bi moglo doći do plavljenja određenih površina i potencijalne opasnosti za vlastito poljoprivredno imanje. U takvim slučajevima nema mjesta za kalkulaciju, hoće li razina vode obližnjih rijeka rasti, hoće li doći do nepredviđenih bujica, hoće li nasip izdržati i slično.

Prvi korak je izmještanje stoke na sigurno, premještanje u unaprijed ograđene torove na uzvišenjima gdje nema opasnosti od plavljenja ili čak transporta u susjedna naselja, mjesta ili sela. Osigurati dovoljan broj vreća s pijeskom, posloženih u pravcu mogućeg plavljenja i dolaska vode, mehanizacijom napraviti kanale za eventualno "skretanje" odnosno preusmjeravanje vode ili bujice u drugom pravcu i obavezno isključiti sve dovode električne energije na imanje. Kao i stoku tako i mehanizaciju i ostatke hrane u vrećama izmjestiti na sigurno područje. Posebnu pažnju posvetiti tzv. stacionarnoj opremi, ono što fizički nije moguće i ne tako jednostavno premjestiti, npr: sustave hranidbe u peradarniku pojilice i hranilice podignuti s poda, mljekarsku opremu, muzilice također ostaviti na više katove, i obavezno laktofrize napuniti vodom i zatvoriti. U trenucima nadolaženja vode i plavljenja ostaviti sve otvore i vrata u objektu, štali, farmi otvorenim.

Što učiniti nakon poplave

U slučajevima kada nažalost svi obrambeni mehanizmi zakažu ili se dogodi propust u prevenciji ili čak kada je poplava toliko izražena i dogodi se plavljenje štalskih objekata, mehanizacije i opreme potrebno je djelovati jako brzo i efikasno. Kada se voda u potpunosti povuče i nema opasnosti za ponovnim nadolaženjem, prvi korak je mehanički ili ručno ukloniti sav mulj, blato i ostatke koje je poplava za sobom ostavila.

Često bujice "nanesu" velike količine raznog materijala, smeća, predmeta, opasnih tvari stoga prije bilo kakvih aktivnosti čišćenja nabaviti adekvatnu zaštitnu opremu, jednokratne mantile, masku za disanje, čizme i rukavice, a obavezno i vreće u koje će se odložiti eventualno smeće i sve ono što je voda donijela. Ne odlagati izneseni mulj i blato na imanju zbog vrlo velike vjerojatnosti prisustva iznadgraničnih vrijednosti teških metala. Takve mini deponije ako ne zbrinjava komunalno poduzeće najbolje je vratiti u riječno korito. Detaljno pregledati svaki dio štale, i izbaciti apsolutno sve van ono što je voda donijela.

Nakon mehaničkog uklanjanja blata, koristiti vodu iz cisterni ili bunara i šmrk pod pritiskom, te detaljno isprati objekt, opremu i poljoprivrednu mehanizaciju. Tijekom čišćenja ostaviti sva vrata, sve otvore, klapne i prozore otvorenim kako bi se objekt što prije isušio i provjetrio.

Obavezna dezinfekcija

Najbolje bi bilo očišćeni i isprani objekt ostaviti dva do tri dana na propuhu, kako bi se dobro izvjetrio i isušio, što je preduvjet da bi se otpočelo s neophodnom dezinfekcijom. Još jednom pregledati objekt i opremu, provjeriti podove, zidove, pločice, popuniti rupe i nastale eventualne pukotine, te popraviti nastala oštećenja. Obzirom da je objekt, štala prilikom isušivanja otvorena konstantno, prije aktivnosti oko dezinfekcije, a posebice u prostoru skladištenja hrane provjeriti ima li glodavaca ili drugih nametnika u štali i ostalim prostorijama.

Široka je paleta sintetičkih komercijalnih dezinficijensa danas, bilo koje sredstvo da koristite obavezno pročitati uputstvo i koristiti koncentracije otopina koje su istim i propisane. Također jako učinkovito je koristiti, ako ima dostupno, stare metode dezinfekcije s gašenim vapnom ili vapnenim mlijekom. Nakon dezinfekcije ponovo ostaviti objekt dan do dva na propuhu i provjetravanju. Kada su sve te radnje završene poželjno je i preporučljivo ponovo okrečiti zidove štale, koristiti nove dezbarijere, i obavezno klorirati vodu koja se koristi za napajanje stoke.

Tek poslije svih ovih radnji stoku vratiti u štale, na farmu ili objekte koji se koriste za uzgoj i smještaj.