Mario Krog: Preko farme pataka, koze i kozjeg mlijeka do vrhunskog jogurta

“Uz farmu patki odlučio sam nabaviti jednu kozu kako bi proširili gospodarstvo s različitim životinjama. I nakon što je prva koza Zorica dobila mladog kozlića zvanog Dorica i s obzirom da su zajedno davale premalo mlijeka da bi počeli raditi sireve, odlučio sam nabaviti još nekoliko koza od ljudi koji se više nisu htjeli njima baviti pa smo praktički udomili još nekoliko komada”, uvodi nas u početke svog novog biznisa vlasnik OPG-a Mario Krog koji je poznatiji po brendu Milk Bar.

OPG Mario Krog osnovan je 2013. godine s ciljem očuvanja tradicionalnog uzgoja domaćih patki (po zagorski raca).

Koze imaju "kraljevski tretman“

"Farma je smještena u Gornjoj Pačetini, pogađate po čemu je dobila naziv. Smjestili smo se između Krapine i općine Sveti Križ Začretje. Imamo oko 4ha zemlje koju većinom prekrivaju pašnjaci i travnjaci za sijenažu i ispašu životinja. Nekoliko godina bavili smo se uzgojem patki, no zbog nemogućnosti klanja odustali smo od toga i prebacili se na druge životinje, koze, koje su od 2016. stalni stanovnici naše farme. Prošle godine nabavili smo i kravu te otvorili mini siranu“, nastavlja Mario i kaže kako je malo po malo, sa par koza došlo puno potomaka, pogotovo jer su sve imale blizance.

U međuvremenu se dosta ljudi počelo zanimati za kozje mlijeko i kefir jer zaista pomaže kod raznih bolesti, posebno u djece i starije populacije. “Kako smo već sad imali desetak koza, počeli smo raditi polutvrde sireve, no za takvu proizvodnju trebalo je osmisliti i izgraditi mali objekat odnosno mini siranu, a i trenutni objekt sa kozama bio je premalen. Stoga smo 2017. godine izgradili novu drvenu kuću i u sklopu toga veliku farmu u kojoj je svaka koza dobila svoju sobu sa krevetom, hranilicom i pojilicom kako bi nesmetano mogla uživati u životu.

U staroj drvenoj kući opremili smo mini siranu za proizvodnju mlijeka i sira, no ubrzo sam shvatio da je proizvodnja sira uz vođenje cijele farme gotovo neizvedivo, pogotovo zato jer kvalitetni sirevi moraju dugo sazrijevati. A i danas na tržištu vlada velika konkurencija upravo na tom polju. Prošao sam nekoliko edukacija i zaključio da se trebam orijentirati na nešto jednostavnije, a opet zdravo i korisno. I tako sam krenuo u proizvodnju jogurta”, otkriva nam Mario Krog.

Nabavio i kravu da bi radio jogurt od kozjeg i kravljeg mlijeka

Ta odluka je bila pun pogodak. Proizvodnja jogurta je jednostavna i tijekom fermentacije čovjek se može posvetiti farmi i životinjama, a s njima uvijek ima posla. Nabavio je i kravu kako bi stvorio novi jedinstveni proizvod na tržištu. Naime, jogurt rade od pomiješanog kravljeg i kozjeg mlijeka. “Uz običan tekući jogurt došao sam na ideju da napravim i nešto slatko pa sam smislio specijalni božićni iliti medeni jogurt: na dno se stavi malo cimeta i prelije posebnim autohtonim bagremovim medom i na to jogurtom koji se pokazao vrlo ukusnim, a bez dodatka šećera i aditiva”, opisuje.

Nedavno su pokrenuli i liniju voćnih jogurta u suradnji s brendom Šinjorina smokva iz Zadra koji rade ekološke namaze također bez šećera i aditiva tako da po narudžbi mogu složiti jogurt od smokve, višnje maraške i gorke mandarine s korom. Uz to imaju liniju čvrstih jogurta koji također bilježe sve veću prodaju jer se odlično uklapaju u doručak ili kolač. Uz jogurte rade i posebne napitke koji su hit proizvod, a to su kefiri od tibetanskih odnosno kefirovih gljivica.

“Moram priznati da je proces doista kompleksan jer treba pažljivo skladištiti gljive, paziti na njihovo doziranje u mlijeku, zatim dobro procijediti i kasnije opet ih njegovati. No kupci nam se stalno javljaju kako im naš kefir najbolje odgovara baš zbog specifičnog načina proizvodnje koji je, naravno, posebno prilagođen. Svo posuđe mora biti drveno ili plastično kako se ne bi gubila ljekovitost tih gljiva”, navodi.

Još jedna posebnost njihovog kefira je ta što je svaka serija različita jer ovisi o temperaturi i količini gljiva te dužini fermentacije. Mario svaku seriju isprobava i tek kada je zadovoljan kreće pakiranje u staklene boce za prodaju.

Nije želio čekati mirovinu da bi uživao u radu sa životinjama

U početku su članovi gospodarstva uz Marija bili i njegovi roditelji koji su većinom pomagali oko pakiranja i plasmana proizvoda. Od kada je krenuo s mlijekom i mliječnim prerađevinama, samostalan je u svim segmentima proizvodnje.

"Još kao dijete jako sam volio životinje i tijekom osnovne škole uzgajao sam patke, kokoši i zečeve, imao psa i puno mačaka, ali iz razloga što jako volim životinje nikako nisam mogao prihvatiti da bih se bavio nekim uzgojem i prodajom. Ubrzo sam shvatio da se od toga, nažalost, ne može živjeti pa sam se odlučio baviti još jednim poslom koji sam obožavao, a to je film i televizija“, govori.

Upisao je studij menadžmenta i zaposlio se na lokalnoj televiziji u Zagrebu te pokušao otvoriti Zagorsku televiziju. No, tehnologija je prebrzo napredovala, a i politika kroji sudbinu svih takvih inicijativa pa je odustao od te ideje. Raditi na televiziji bilo je i vrlo stresno te zahtjevalo cjelodnevni, ponekad i noćni angažman.

"Tijekom jednog snimanja rodila se ideja da jednog dana, kada budem u mirovini, imam svoj komadić zemlje i gospodarstvo jer sam primjetio koliko su ti ljudi ispunjeni i sretni. Shvatio sam da oni mogu postići nešto u svom životu, dok kod svijeta filma pa i menadžmenta, sve zapravo ovisi u nekim uspješnim ili neuspješnim manipulacijama. Uskoro sam shvatio da ne želim čekati mirovinu već je vrijeme da u mlađim danima pokušam napraviti nešto posebno, a to je potpuno promijeniti struku i zapravo svo znanje i iskustvo iskoristiti za vlastiti rast“, dodaje.

Prirodan uzgoj i održivi razvoj na prvome su mjestu

Većih problema u poslovanju nema, a i trudi se usavršavati proizvodnju i prodaju na način da se što više problema otkloni i da se uspjeva posložiti uloženo i dobiveno. Poticaje dobiva putem agencija za plaćanje vezano za zemlju i životinje, a u principu služe da se pokriju neki primarni troškovi proizvodnje kao što je sjetva ili markiranje životinja. Ponekad se javlja na gradske i županijske natječaje za ulaganja u modernizaciju i proizvodnju pa je tako nabavio neke strojeve po povoljnijim cijenama što je doprinijelo bržem rastu i kvalitetnijem poslovanju.

"U mini sirani imamo samo jedan uređaj koji grije i pasterizira mlijeko, na kraju ga hladi, pa zadržava temperaturu kod fermentacije i onda se gotovi proizvodi pune u staklene boce. To je jedna velika ekološka prednost i mislim da je to još jedan od načina kako se izdvajamo od konkurencije. Naša farma u potpunosti je prilagođena prirodnom uzgoju i održivom razvoju, od proizvodnje hrane za koze, do samog uzgoja životinja i proizvodnje mliječnih proizvoda.

Želimo da postane i turističko odredište, stoga je otvorena 365 dana u godini i cilj nam je pokazati kako zaista izgleda slobodan i prirodan uzgoj životinja koje veselo po cijele dane plivaju, trče, lete, igraju se, hrane neograničenim količinama prirodne hrane i uživaju u svakom trenu. Upravo te kvalitete osiguravaju vrhunsku kvalitetu proizvoda“, ističe.

Razmišlja o pokretanju linije sladoleda i smrznutih jogurta

Mliječne prerađevine, osim na kućnom pragu u specijalno izgrađenom dućanu, plasiraju i u preko 20 manjih (lokalnih) trgovina u Zagrebu koji drže domaće proizvode hrvatskih proizvođača. Kupci su većinom mlade obitelji koje shvaćaju koliko je važno konzumirati proizvode koji ne sadrže umjetne dodatke i znaju koliko je važno poticati domaće proizvođače, posebno one koji ulažu u održivi razvoj i brinu o okolišu u kojem djeluju. Otkup nije unaprijed dogovoren, svaki tjedan zaprimaju narudžbe i prema tome kreću u proizvodnju jogurta i kefira. Za sada su zadovoljni jer sve veći broj ljudi počinje shvaćati važnost zdrave prehrane. Kritična su dva ljetna mjeseca kada ljudi iz unutrašnjosti odu na more.

"Volio bih da imamo više posjetitelja na gospodarstvu, a naravno i veći obujam prometa kako bi mogli još više modernizirati proizvodnju. U planu je suradnja s još OPG-ova u osmišljavanju egzotičnijih vrsta jogurta, a sve bez nekih pretjeranih kemijskih dodataka. Jako bih volio da dospijemo u neki ekskluzivniji restoran i da se od naših izuzetno kvalitetnih proizvoda osmisle nove i posebne slastice i druga jela. Kako je po ljeti slabija prodaja, razmišljamo o pokretanju linije sladoleda i smrznutih jogurta, a otvoreni smo i za razne kombinacije s ostalim poslovnim subjektima.

Volio bih kada bi netko pokazao interes da od našeg mlijeka i prerađevina osmisli i proizvede nešto specijalno i ukusno kako bih se ja mogao više fokusirati na usavršavanje proizvodnje“, za kraj govori Mario Krog, mladi poljoprivrednik pun ideja koji uživa u mirnom i s prirodom usklađenom životu daleko od gradske vreve.