Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zločin nad svinjogojstvom
  • 12.01.2017. 15:00

Lobiji izbacili krmače iz HR sela - vratimo ih!

Ono što je učinjeno hrvatskoj proizvodnji svinja je zločin za koje ćemo teško naći krivce - iako su oni jako dobro poznati. Vratimo ih na selo!

  • 26.971
  • 2.841
  • 0

Valjda je s Tolušićem došlo vrijeme da iza nas ostanu i famozni uzgoji svinja isključivo u onim najsuvremenijim farmama i po modelima da se kupuje oprema koja je najskuplja, najsuvremenija.

A i moralo se uvijek graditi i ulagati s famoznim skupim kreditima koje je pratila država, HBOR, ali i pojedine tvrtke koje su gradile i prodavale svoje opremu, a njihovi vlasnici bili su u, da tako kažemo, cuker piksni, tada vladajuće strukture. Uvijek su se mnogi pitali zašto stari objekti nisu dobri. Moraju se rušiti?

Opet mnogima nije bilo jasno kako to da nije bilo poticaja proizvodnji u seoskim svinjcima. Neke standardne pasmine uobičajene u Hrvatskoj, kakve su primjerice Jorkširi i Landrasi odlično se i danas snalaze u seoskim svinjcima. Bilo bi lijepo da imamo u jednom selu 100-tinjak poljoprivrednika koji ima dvije do tri krmače. I onda da tu država bude blizu da sve što je višak oni organiziraju otkup, ali i da Savjetodavna služba ima agronoma koji vodi proizvodnju u nekoliko sela. Educira, pomaže ljudima.

Nikada nitko neće odgovarati za zločin nad hrvatskim svinjogojstvom

Farme koje liče na bolnice

A i zašto ne bi općina zaposlila za takve poslove jednog agronoma koji bi s ljudima vodio tu proizvodnju? U redu je zaposliti visokoobrazovane u LAG-ovima, ali i agronom je visokoobrazovna osoba. Neka u općinama priznaju koliko imaju zaposlenih čistačica, računovođa, tajnica i političara. A selo nema među 10 zaposlenih nema ni jednog agronoma - to se ne odnosi na one što su zaduženi za pisanje projekata.

Čemu te nove farme koje liče na bolnice? Danas možete bez problema uči u rodilište djece i prisustvovati porodu djeteta.

Prevareni smo jer smo bili naivni

Ali ući u takvu farmu nije moguće. Jer ćete kao uzrokovati pomor i dovesti bolesti u te super osjetljive svinje. Kada bi u nekom selu kod 100 ljudi imali u prosjeku dvije krmače, tada govorimo i o selu koje je i farma. Smrad. Da, svinje smrde, primjerice Jorkširi. Ali Austrijanci i Švicarci ponosni su na to što im sela smrde po balegi. Dakle, tu smo proteklih 15 godina napravili ogromnu grešku. Nije istina i da takvi Jorkširi i Landrasi ne bi mogli biti u obnovljenim starim objektima koji su napušteni, ne zato što nisu valjali, već što smo bili naivni, ludi i prevareni.

Nekima smrad ne smeta

Uzmimo primjerice objekte na farmi Senkovac, pola objekata na farmi Darda, pa primjerice Lipine kod Našica. To je tu u blizini Osijeka, a pored njih ima jako mnogo takvih objekata. Zapošljavali bi ljude, davali dobre rezultate. Hibride je u redu forsirati u tim novim objektima. Ali takvi stari objekti o kakvima govorimo, i danas koriste uzgajivačima u Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj.

To su zemlje s velikim brojem proizvedenih svinja. Te su države broj jedan u proizvodnji svinja u svijetu. I jednostavnija je podrška države jednom selu gdje 100 ljudi u kućama ima po dvije ili tri krmače u svojim svinjcima, negoli onakvim famoznim operativnim programima. Bilo je očito važno graditi. Tu se da razviti mito i korupcija pa se nabavlja bogom dana oprema od stranih proizvođača - i tako redom. I opet se sve svodi na uvozni lobi.

Jorkšir ima široku primjenu

Zahvaljujući dobroj plodnosti te pasmine kod nas donedavno uobičajene, prase prosječno 12 komada i uživaju u svinjcima poluotvorenog tipa, ispod čardaka i slično. A sasvim bi se dobro osjećale i u farmama koje su napuštene, a koje smo spominjali. Jorkšir ima široku primjenu u uzgoju svinja širom svijeta i dan danas. Poslije prašenja prasad je vitalna i teži oko 1.300 grama, a za 28 dana dostignu težinu i od 6 do 7 kg.

Kastrirani mužjaci dostižu težinu od 100 kg za 145 dana. U uzrastu od 8-8,5 mjeseci dostižu težinu od 110-200 kg, sa malom potrošnjom hrane. Prosječna debljina slanine na 100 kg je 2,49 cm. Ima dobru klaoničnu vrednost. Ali što je još jako važno je to da dobro podnosi nešto lošije tehnološke i higijenske uvjete i zbog toga se koristi za križanje s drugim pasminama, a kod nas bi bili odlični upravo nerasti Duroka u našim Centrima za umjetno osjemenjivanje. Jorkšir je veoma pokretna svinja, snažne konstitucije i skladne građe.

300 krmača u selu zaposlilo bi obitelji

I nije kasno da se proba. Što dobivamo uz to? Pa 300 krmača u jednom selu zaposlilo bi u svakoj obitelji bar jednu osobu na pola nekog radnog vremena, što je velika stvar. A onda te krmače moraju pojesti jako mnogo kukuruza, ječma, soje. Ima posla i za ratare u selu, odnosno u samim gospodarstvima koji imaju te krmače kao jedno obično malo dopunsko zanimanje. A jasno je da kada pokrenemo stočarstvo - krenula je i poljoprivreda.

Zašto ne pokušati? Isto ovako kao što se radi trenutno sa starim pasminama još je u sjevernoj Hrvatskoj jednostavnije s ovim načinom držanja krmača. Radi se tu poslije o mesu domaće proizvodnje, ekološke jer se te svinje drže u ipak ekstenzivnim uvjetima i najčešće na slami. Sad možemo probati i iz razloga što prostora za te svinje i domaće meso ima i previše. Jer uskoro će i među kupcima sazrijeti svijest o vrijednosti svinja iz hrvatskog sela. A tada se tržištu može konačno ponuditi i ta tako sve traženija slanina i čvarci. No, sprega države, općine, mesne industrije i Ministarstva turizma mora biti dobro organizirana.

Zašto bi se tu trebala aktivirati i općina? Pa da primjerice kao što kupi vatrogasno vozilo može kupiti i primjerice jednu cisternu za gnojovku koju bi taj agronom rapoređivao po cijelom selu i određivao potrebe. To je samo jedan primjer od onoga što mogu postići lokalne zajednice.


Tagovi

Svinja Jorkšir Farma Operativni program LAG Općina


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]