Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Farme
  • 27.06.2011.

Legalizacija farmi

Odakle nam 120. 000 kuna za legalizaciju farme!?

  • 1.598
  • 76
  • 0

Iako je farma muznih krava obitelji Malenovski od gradskog vodovoda u Prokljuvanima udaljena četiri metra zračne linije, oni su i dalje prisiljeni crpiti vodu iz vlastitog bunara, a tijekom ljetnih vrućina strijepiti da im ne presuše, jer u tom slučaju za dostavu vode moraju angažirati vatrogasce, koji naplaćuju 500 kuna po cisterni vode. Naime, kuća i farma obitelji Malenovski izgrađena je bez građevinske dozvole, zbog čega ih bjelovarski Komunalac ne može priključiti na gradsku mrežu koja je upravo pristigla i do Prokljuvana.

Europska kvaliteta mlijeka

Prema procjenama Stivena Malenovskog, troškovi legalizacije njihove obiteljske kuće i farme od 50-ak muznih krava košta oko 120 tisuća kuna, što im predstavlja nedostižan iznos.
- Kuću i farmu gradili smo 90-ih, a tada nitko nije pitao postoji li građevinska dozvola ili ne.

Priključenje na vodovod tek je jedan od preduvjeta za naše uspješnije poslovanje, jer ako ne legaliziramo farmu do ulaska u Eruopsku uniju nećemo moći ostvarivati poticaje, a niti kandidirati za EU fondove - objašnjava Malenovski, dodajući da proizvodnja mlijeka uz njega prehranjuje i njegova oca, majku i sestru.
- Svo mlijeko koje proizvedemo, dakle 70 do 80 tisuća litara godišnje, prvorazredne je kvalitete, tako da je naša budućnost neupitna. Prihod koji imamo ulažemo u poboljšanje kvalitete proizvodnje. Sve radimo apsolutno legalno, što potvrđuju riječi poljoprivredne inspektorice koja nam je lani u obilasku kazala da, kada bi svi poljoprivrednici imali čiste papire poput nas, ona ne bi imala posla - tvrdi Malenovski, dodajući kako će moguće živjeti od poljoprivrede, ali uz veliku kontrolu troškova.
- Nikada nismo ulazili u kredite koje ne možemo otplatiti, već smo ulaganja uvijek temeljili samo na raspoloživom novcu. Na žalost, nemamo ga dovoljno za legalizaciju farme, a voljeli bismo uzeti kredit kako bismo udvostručili proizvodnju i ušli spremni u EU, kojoj, prema kvaliteti proizvedenog mlijeka, već ionako pripadamo - govori Malenovski i dodaje kako ne strahuje od ulaska u Europu.

Oko 4.000 nelegalnih farmi

Prema okvirnim procjenama Zinaide Biro, članice Županijske skupštine, na području Bjelovarsko-bilogorske županije nalazi se otprilike četiri tisuće nelegalnih farmi, a ukoliko njihovim vlasnicima ne pomognu lokalna i regionalna samouprava te Vlada RH, rijetko koja bit će legalizirana do srpnja 2013. godine, kada je predviđen ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Biro tvrdi kako legalizacija farme s 30-ak muznih krava bez “popusta” košta od 50 pa sve do 120 tisuća kuna, što bi značilo da bi naši poljoprivrednici iz vlastitih džepova morali izdvojiti čak 200-injak milijuna kuna!
- Nije pravedno izjednačavati farme od kojih seljak živi s vilama i apartmanima na moru koje su izgradila dobrostojeća gospoda. Naš seljak nema novca za legalizaciju farmi, a ako ih ne legalizira, neće steći pravo ni na poticaje ni na EU fondove, što će dodatno smanjiti konkurentnost naše poljoprivrede. Stoga je nužno legalizirati farme uz simboličnu naknadu, za što je naša Županija predložila ministru Čobankoviću još prije nekoliko mjeseci - kazala je Biro.

Stanko Grčić, saborski zastupnik HSS-a, kazao je kako je saborski klub njegove stranke pri prvom čitanju zakona o legalizaciji bespravnih objekata predložila Vladi upravo takve izmjene.
- S jedne strane simbolične naknade za legalizaciju gospodarskih objekata mogu se smatrati nagrađivanjem onih koji su ih izgradili nelegalno, međutim, mi u Eruopu moramo ući s konkurentnom poljoprivredom kako bismo mogli povlačiti sredstva iz EU fondova i zato je u ovom slučaju ipak potrebno ići na ruku poljoprivrednicima - kazao je Grčić.

Jedva čekaju ulazak u EU!

Stiven Malenovski smatra kako će se ulaskom u Europsku uniju ispraviti višegodišnja nepravda pri raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, koje se, umjesto u rukama onih koji žive od poljoprivrede, često iznajmljuje onima koji ga uopće ne obrađuju. - Od 50-ak hektara zemljišta koje obrađujemo, imamo pravo na poticaje tek na 20-ak hektara, dok je ostatak iznajmljen ili u vlasništvu osoba koje primaju poticaje iako ne obrađuju zemlju, što je nepošteno. Poticaje moraju dobivati oni koji obrađuju zemlju, a ne onaj tko ju iznajmljuje - tvrdi Stiven Malenovski.

Autor: I. Kokoruš


Izvori

Bjelovarac


Tagovi

Stočarstvo Farme Legalizacija Proizvodnja mlijeka

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]