Krčio ga osam godina, 'polomio' i traktor, ali danas ima jedan od najljepših pašnjaka

Veliki zaljubljenik u prirodu i stočarstvo, umirovljeni branitelj Dragan Marjanović Draga (62) iz Pivara, malog sela u Općini Stara Gradiška, uredio je jedan od najljepših pašnjaka u zapadnoj Slavoniji. Na njemu uspješno uzgaja konje, goveda, ovce i svinje, a pomalo se vraća i prvoj ljubavi pčelarstvu.

Rođen je u Komarnici, ali ljubav prema divljini i čistoj prirodi dovela ga je u Pivare, selo s jedne strane okruženo rijekom Savom, a s druge stoljetnom šumom Prašnik, u kojoj se nalaze i posljednji ostaci prašume hrasta lužnjaka u Europi. Upravo uz tu šumu i kanal Strug u duljini od oko 2,5 kilometra proteže se pašnjak koji svake godine zakupljuje iako je do sada mnogo investirao u njegovo uređenje.

U uređenju zapuštene površine 'stradao' traktor 

"Površine je pedeset jedan hektar. Bila je to velika zapuštena površina zarasla u korove, šikare i šumarke i potrošio sam puno vremena, novca, rada, ali i ljubavi da bi za sedam-osam godina krčenja i tarupiranja stvorio ovakav lijepi ekološki pašnjak kako sada izgleda. Ograđen je sa svih strana žičanom ogradom i električnim pastirom da stoka ne može van, ali i da domaće životinje, osobito mladunčad, zaštitim od divljači. 'Polomio' sam jedan traktor da bih to priveo kulturi", priča mi dok šetamo dijelom koji je poput golf-igrališta.  

Putnici namjernici koji prolaze cestom uz njega mogu uživati u pomalo bajkovitim slikama stoke koja cijele godine provodi na tim površinama. Posebno je dojmljiv jer ga krase pojedinačna stabla i šumarci raznovrsnog drveća i nekoliko manjih ribnjaka koje stoka koristi kao pojilišta.  

Dragan je izuzetno vrijedan čovjek, veći dio dana provodi na pašnjaku ili na strojevima kojima priprema hranu za zimu. Dosta mu pomaže i Renata Čović s kojom živi i koja također voli životinje.

Pastuh Lisko najveća maza

Kada smo prilazili jednom šumarku kojeg životinje koriste kao plandište i zaštitu od sunca, svjedočio sam neobičnom prizoru. Na njegov zov krdo od tridesetak goveda i dvjestotinjak ovaca dotrčalo je do nas. Razveselile su se svome gazdi. Slično se dogodilo i kada smo došli do krda od četrdesetak konja hrvatskih hladnokrvnjaka. Neki su odmah prišli da ih pomazi.

"Najveća maza je ovaj pastuh Lisko. Nisam još vidio tako umiljatog ždrijepca", priča domaćin. Konji su mu, kaže, posebno prirasli srcu.

Za njih kaže i da su najisplativiji zbog dobrog poticaja, a i otkupna cijena ždrebadi do pojave korone bila je odlična, 18-20 kuna za kilogram žive vage, a nekada je bila 12 kuna. Svu žensku ždrebad ostavlja za širenje matičnog stada. I držanje ovaca je isplativo, ali u zadnje vrijeme pandemija je poremetila tržište je je teže prodati janjiće. Goveda drži u sustavu krava-tele, križa pasmine simentalac i angus. Upravo zbog koronakrize Renata i Dragan počeli su se baviti i uzgojem svinja, više za osobne potrebe na gospodarstvu. Uz crne slavonske, drže i duroka, hempšira i jorkšira. Trenutačno imaju tridesetak grla različitih uzrasta. Stoku im čuvaju turski psi kangali, koje posebno hvale.  

Uživam u plodovima mukotrpnog rada

Na moju konstataciju da uređenjem pašnjaka i držanjem stoke koje je u Posavini nekada bilo puno, među ostalim spašava prirodu od invazivnih korova, osobito amorfe, koja je zauzela velike površine u tom dijelu Slavonije, Dragan se složio i dodao:

"Da, ali ne spašavam samo prirodu nego i sebe. Uživam sada u plodovima svoga upornog i mukotrpnog rada. Nakon Domovinskog rata u kojemu sam bio branitelj, kao čovjek nemirnog duha, morao sam se nečime baviti što će me smirivati. Ovo čime se bavim za mene je svojevrsna terapija. Da to ne volim, rekao bih to je robijanje".

A prva velika ljubav bila mu je pčelarstvo. Prva iskustva s tim vrijednim i korisnim kukcima počeo je stjecati u rodnoj Komarnici od dvojice poznatih starih pčelara Adama i Nikole Pavkovića.

"U Pivare sam doselio sa 200 košnica pčela. Ponekih godina vrcao sam i do tri i pol tone meda. No, u to vrijeme cijena meda bila je bagatelna, podcjenjivačka, nije se tada isplatilo baviti pčelarstvom, pa sam digao ruke od toga. Sada opet imam dvadesetak košnica. Nije mi toliko bitno hoće li biti manje ili više meda, volim čuti zujanje vrijednih kukaca", kaže. A ovaj posavski dio, osobito predio prema Donjim Bogićevcima, bogat je raznim pčelinjim pašama. Nakon krčenja i uređenja na pašnjaku se pojavljuju veće količine metvice.

Volio bi se baviti i seoskim turizmom

Uz manji voćnjak sa starim sortama jabuka i krušaka i drugog voća počeo je kopati veći ribnjak. Na njemu će se moći uživati i u vožnji čamcima. U blizini je kupio 4 hektara zemlje koju treba iskrčiti. Javit će se na natječaj za mjeru Programa ruralnog razvoja putem koje bi, kaže, za uređenje te površine mogao dobiti i novac iz fondova Europske unije.

Iako i sada s velikim brojem stoke, a osobito oko pripreme stočne hrane ima puno posla, kaže i da pomalo razmišlja o proširenju djelatnosti OPG-a na seoski turizam.

Lijepa priroda, uređeni pašnjaci, puno stoke, rijeka Sava, posebni rezervat šumske vegetacije Prašnik, jedinstvena sekundarna prašuma starih slavonskih hrastova lužnjaka, dobra gastronomska ponuda sa gospodarstva, samo su neki potencijali koji bi mogli privući ljubitelje prirode u ovaj kraj. "Maštam i o gradnji nekoliko slavonskih kućica u kojima bi se gosti mogli smjestiti, no za to su potrebna velika ulaganja i puno rada", kaže moj domaćin.

Živi u selu sa petnaestak stanovnika, bez mjesne prodavaonice, neasfaltiranih putova do sela i s puno drugih problema, ali to ga ne smeta. Veći dio dana provodi u čistoj prirodi brinući se o svom stočnom blagu.