Krave vole slatko - stočna melasa je idealan dodatak obroku

Dobar pedigre i odlična genetika samo su adekvatan temelj za uspješnu proizvodnju, nikako nešto što samo po sebi podrazumijeva više mlijeka kod muznih grla. Kao kad pravite kuću, bez dobrih temelja teško ćete stići do krova i osjećati se sigurno u prostoru.

Pozitivan sklop gena, odnosno proizvodni potencijal muznih grla pokazuje se samo kada su osigurani optimalni uvjeti držanja i hranidbe. Kako hranite, tako i muzete. Često se dogodi da farmeri obave sve onako po pravilu, po tablicama, prema propisima i normama izbalansiraju obrok, a krave slabo konzumiraju hranu. Dva su osnovna razloga - ili je u pitanju zdravstveni problem krave ili loša organoleptička svojstva hrane (miris, okus, boja i sl.) što izaziva odbojnost prema konzumiranju. U takvim slučajevima, najbolje je koristiti dodatke za hranidbu, poput melase od šećerne repe ili trske. Obzirom da je slatka, služi kao korektiv okusa mnogim krmivima, ali ima i izuzetno pozitivan utjecaj i na metabolički proces, sintezu proteina i proizvodnju mlijeka.

Što je stočna melasa?

Stočna melasa predstavlja dodatak obroku i hranidbi krava. Nastao je kao gust tekući nusproizvod sa 40 - 50% šećera, u proizvodnji onog rafiniranog, najčešće iz šećerne repe. Na našim područjima farmeri relativno malo znaju o utjecaju melase na proizvodnju mlijeka i pozitivne metaboličke procese u buragu, stoga se vrlo malo koristi. U svijetu se koristi još od 18. stoljeća u stočnoj hranidbi, prvo u Rusiji, Francuskoj pa i Americi. Danas se melasa kao dodatak u hranidbi može naći u nekoliko oblika, najčešće kao kocke za lizanje, u tekućem stanju (sirup) ili praškastom, briketiranom obliku. Također može se koristiti i kao odlično vezivno sredstvo pri peletiranju stočne hrane.

Što je zeleni krmni slijed i zašto je važan u hranidbi muznih krava

Kada i kako je najbolje melasu davati kravama kroz hranidbu? Zbog visokog udjela šećera oko 42% (stočna) melasa se u obrok ukomponira najčešće do 3% u odnosu na ostala krmiva i to nakon teljenja i kao osnova u starterima za telad. U fazi suhostaja, mjesec dana prije teljenja, potrebno je prestati s davanjem melase jer s obzirom na visoku razinu kalija, može u prekomjernom konzumiranju izazvati porođajnu parezu kod krava. Sva iskustva i eksperimenti na farmama pokazuju da je melasu najbolje davati u kombinaciji sa silažnim travama.

Pozitivan utjecaj u proizvodnji mlijeka

Visokoproduktivne krave u proizvodnji mlijeka zahtijevaju povećane potrebe u energiji, to farmeri najčešće osiguravaju kroz koncentrat, manje voluminoznih krmiva i manjim sadržajem vlakana, što uveliko poskupljuje proizvodnju. Razgradnjom jednostavnih šećera u buragu, mikroorganizmi se opskrbljuju potrebnom energijom. Ona im treba za razgradnju i sintezu proteina, u konačnici i za stvaranje mlijeka. Stoga konstatacija prof. dr. Darka Grbeše, s nedavno održanog predavanja za proizvođače mlijeka, ima smisla, a kaže: "Krave hranu samo unose, a mikroorganizmi buraga je jedu".  Melasa upravo ima taj pozitivan učinak na razvoj i aktivnost poželjnih buražnih mikroorganizama jer im osigurava potrebnu energiju. Ti dobri mikroorganizmi su mliječno - kisele bakterije, koje vrše produkciju mliječne kiseline.

Dokazano je da krave vole slatku hranu. dodavanjem melase u obrok spriječava se selektivno biranje komponenti obroka pri konzumiranju, čime se osigurava efekt konzumacije kompletnog obroka, a konzumiranje suhe tvari se povećava i do 1,4 kg/dan, a u konačnici i do 1,9 kg mlijeka na dan.