Kome prodati janjce? Samo u Lici, Zagori i Gorskom kotaru ih ima 100.000

Zatvoreni restorani diljem zemlje, zbog pandemije koronavirusa, doveli su domaće uzgajivače janjadi i jaradi u jako težak položaj. Prvi put nisu imali kome prodati svoje proizvode koji tradicionalno na tržište dolaze za Uskrs, a muči ih i neizvjesnost što će biti kad kad se restorani 11. svibnja, ovisno o epidemiološkoj situaciji, napokon otvore. Ponajviše zbog manje gostiju i upitne ovogodišnje turističke sezone.

OPG Ivanke i Damira Lenca, vlasnika farme 'Queen Sheep' u općini Lokve u Gorskom kotaru, kažu da je proizvodnja 480 ovaca na velikoj farmi janjadi u mjestu Mrzla vodica, ispod Risnjaka, koncipirana na način da može servisirati ugostiteljstvo. Damir, dodaje, da su 'razvukli' maksimalno janjenja na način da gotovo tokom cijele godine mogu ponuditi janjad u veličinama koje ugostitelji traže.

Lenac: Nastao je kaos, a od turističke sezone ne očekujemo ništa dobro!

"U trenutku kada su zatvoreni svi ugostiteljski objekti, još sredinom ožujka, mi smo imali janjad staru mjesec, dva, tri mjeseca. Jedan dio se upravo janji, a dio će se janjiti tek u sljedećem mjesecu. Naravno da je nastao kaos, cijela koncepcija plasmana janjadi je nestala preko noći. Spasio nas je djelomično Uskrs, odradili smo posao s nekim mesarima, a djelomično smo angažirali sve prijatelje i poznate te uspjeli plasirati janjad koja je bila veća. Ostali su nam samo mali, određeni broj ženskih koje ćemo pretvoriti u matična stada, ali dolaze i novi. Mislimo da je 'borba' tek počela", ističe Lenac, koji se još prije 20 godina iz Opatije preselio u Gorski kotar, a farmu romanovske pasmine ovaca, koje se ne muzu, osnovao 2015. godine.  

Što se tiče ovogodišnje turističke sezone, kaže da od nje ne očekuje 'ništa dobro'. "Za nas turistička sezona u smislu ostvarenih noćenja ne znači baš ništa. Vrlo je teško očekivati da ćemo ostvariti bilo kakav značajniji turistički prihod. Naime, bojimo se da glavni problem neće biti pandemija virusa, glavni problem će biti recesija koja je već ovdje iako se u ovom trenutku relativno malo spominje. MMF ju već glasno najavljuje, a poučeni onom prošlom iz koje smo se tek nedavno izvukli, ova sada bi nas mogla baciti na tlo.

Situacija u svim zemljama iz kojih očekujemo turiste je više, manje slična. Malo će se ljudi odlučiti na trošenje zaliha koje imaju i odlazak na neku skupu destinaciju, a moramo priznati da mi to jesmo, tim više što postoji i opasnost po zdravlje. Osobno se bojim da će i sljedeće godine situacija biti samo malo bolja i to uz uvjet da se pandemija ne aktivira ponovno ove zime", pita se Lenac.  

"Dakle, kome ćemo, kako, kada i gdje prodavati janjce, u ovom trenutku nije jasno. Ipak, pokušat ćemo maksimalno odraditi posao sa matičnim stadima za koje postoji veliki interes na Bliskom istoku, ako uspijemo ishodovati potrebne državne certifikate. To bi nam uvelike pomoglo", drži on.

Ovčarstvo i kozarstvo spalo na niske grane od tri posto   

Lenac kaže da su nedavno osnovali Odbor za ovčarstvo i kozarstvo pri Hrvatskoh poljoprivrednoj komori te je kao član izaslanstva tog odbora osobno prisustvovao sastanku na poziv ministrice poljoprivrede Marije Vučković. "Stekli smo dojam da je onih 3 posto od ukupne hrvatske poljoprivredne proizvodnje, a koji čine sektor ovčarstva i kozarstva upravo postotak na kojemu ćemo i ostati u slučaju da uopće uspijemo nekako opstati.

Bojimo se da glavni problem neće biti pandemija virusa, već recesija. Malo će se ljudi odlučiti na trošenje zaliha koje imaju i odlazak na neku skupu destinaciju, a moramo priznati da mi to jesmo, tim više što postoji i opasnost po zdravlje, kaže Damir Lenac.

Međutim, što nas je kao sektor dovelo na tako niske grane ja zaista ne znam, jer se poljoprivredom bavim svega pet godina. Ali sigurno je da potencijala za razvoj tog sektora ima u svim dijelovima države. Uvozimo ovčjeg i janjećeg mesa, nerijetko diskutabilne kvalitete, u količinama koje se mjere u tisućama tona, a sigurno je da možemo i imamo gdje proizvesti sami. Nažalost, do ovog trenutka nismo imali niti jedan natječaj za dodjelu nekih sredstava iz EU fondova koji je bio specijaliziran za ovčarsko-kozarski sektor, upozorava Lenac.

No, ova se zima odužila, a janjad, koju je Covid-19 spasio od ražnja, raste što će ovčare dovesti u probleme naredne zime, jer će trebati prehraniti veća stada. Naime, prema evidenciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu samo je u Lici, Dalmatinskoj zagori i Gorskom kotaru oko 60.000 ovaca, pa na proljeće na domaćem tržištu bude i oko 100.000 janjadi.  

Miljak: Donirat ću mušku janjad bolnicama, ako prodaja ne krene

OPG Hrvoja Miljaka ima tisuću ovaca u selu Kljake, kod Drniša, a kaže da će ako prodaja janjadi ne krene, kada se restorani napokon otovore, donirati mušku janjad bolnicama, a žensku ostaviti u stadu. Dodaje da osim pandemije koronavirusa, koja je jako pogodila i poljoprivrednike, stočari sada imaju problem i s jakom sušom u proljeće, jer trava, koja je u ovo doba godine trebala biti visoka pola metra, još nije ni niknula, pa nema paše na krškim pašnjacima. "To znači svaka dva dana 300 kuna za cisternu vode, što je godišnje gotovo 100 janjadi", zbraja Miljak.   

Osim toga, 400 janjadi, koje Miljak ima sada nakon što je morao smanjiti stado, nakon 16 godina bavljenja ovčarstvom sa 1.400 ovaca, trpi i zbog učestale pojave vukova u Zagori, koji ulaze i u kuće, ali i zaštićenih poskoka, koji učestalo 'ubijaju ovce'.

Ugriz zaštićenog poskoka usmrtio kozu, ovcu i ovna!

"Tu je i uvozni lobi, koji uvozi naveliko janjad iz Rumunjske, pred Uskrs, te nam kvari bilo kakav posao, A dobra vijest je da bi napokon, mogli ponovno klati janjad na obiteljskim gospodarstvima, uz osigurane minimalne tehničke uvjete, kao i nekada, jer ovo sa ovlaštenim klaonicama 'nije išlo', kaže on.

Baltić: Prodaja ličke janjetine na četvrtine ide jako dobro

Farmu je, dodaje, podigao iz kredita, bez njima "pristupačnih EU fondova iako je mladi poljoprivrednik, zbog čega nije mogao mirno spavati". Ali sve se još moglo prodati, ako ne već za 100 eura za janje, onda za 600 kuna, iskreno će Miljak, nezadovoljan što se pravilnici kod nas pišu, ispod klime, daleko od čobana, odnosno uzgoja ovaca pod vedrim nebom, bez sveca i petka, a kamo li slobodnog vikenda i praznika'.

'Nitko kod nas ne drži do poljoprivrede odnosno domaće proizvodnje hrane, kako treba i može se raditi u našim uvjetima, već nas se sjete tek kad je kakva kriza. Stoga ne treba čuditi što su se ljudi, nakon Zagore, počeli mahom iseljavati i iz bogate Slavonije', jasno i glasno kaže Hrvoje. 

S druge strane, OPG Emila Baltića-Balte u malom ličkom selu Mogorić, kod Svetog Roka, ima 50-ak ovaca. Vlasnik kaže da sada od kako je pandemija koronavirusa, pa su ljudi više u kućama, ne može isporučiti dovoljno janjetine, ali i drugih domaćih proizvoda kao što su lički sir, domaći med i raženi kruh.

Emil Baltić kondicijski je trener odbojkaške reprezentacije, ali i vrhunski - stočar!

Tako svakih deset dana na tržište Rijeke, od kuda se Balta, inače sportski trener, ali i bivši lički zet, prije osam godina vratio u Liku i od nule podigao stočnu farmu, ide turnus od 10 janjadi, ali u vidu janjećeg mesa, jer će, kaže, ljudi lakše kupiti četvrtinu janjeta, od četiri, pet kilograma, nego 'cijelo janje' od 25 kilograma, za što im onda treba i velika škrinja.