Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stočna hrana
  • 13.04.2022. 15:00

Kakvo je stanje na tržištu stočne hrane u jugoistočnoj Evropi?

Evropska i svjetska poljoprivreda u doba pandemije i rata suočava se s poremećajima i neuravnoteženosti ponude, potražnje i snabdijevanja, a što je bila tema konferencije o hrani za životinje JI Evrope.

Foto: Depositphotos/Chalabala
  • 75
  • 8
  • 0

Region jugoistočne Evrope ima nekoliko strateških prednosti jer je omeđen sa tri mora: Crnim, Sredozemnim i Jadranskim. Ovo mu omogućava lak pristup uvoznim sirovinama i aditivima za stočnu hranu kroz komercijalne morske luke, zaključeno je na trećoj godišnjoj regionalnoj konferenciji o hrani za životinje jugoistočne Evrope čiji je domaćin bilo Rumunsko nacionalno udruženje proizvođača hrane za životinje ANFNC. 

Tema ovogodišnje konferencije bila je "Poremećaji i neuravnoteženost ponude, potražnje i snabdijevanja evropske i svjetske poljoprivrede u doba pandemije i rata", a bila je namijenjena proizvođačima, prerađivačima, trgovcima žitarica i uljarica, nutricionistima i svima zainteresovanim za tržišne trendove mesa, uljarica, krmiva, biljnih ulja, sirovina i aditiva za stočnu hranu širom Evrope i svijeta. 

Bio je ovo jedinstven skup vrhunskih predavača i drugih učesnika koji su raspravljali o najnovijim zbivanjima na tržištu. Razgovaralo se o promjenama koje su u toku i koje imaju uticaj na buduće poslovanje sa stočnom i hranom životinjskog porijekla.

Kakvo je stanje u zemljama regije?

Paulina Deškova je predstavila podatke o stanju na tržištu suncokreta, žitarica i kukuruza te ulja u Bugarskoj. Prema podacima iz 2020. i 2021. zabilježen je rast proizvodnje za sve promatrane kulture. Kada je u pitanju domaća potrošnja i izvoz vidljivo je da je domaća potrošnja imala prednost, osim za pšenicu gdje su količine skoro izjednačene.

U periodu od 10. februara 2021. do 31. marta 2022. cijene su se povećale. Uljana repica je od 446 eura po toni dostigla 951 evro po toni. Suncokret je sa 555 došao do 741 evro po toni, a kukuruz od 205 do 320. Cijene žitarica, pšenice i ječma, su dostigle 320, odnosno 332 eura po toni. Sirovo ulje je od 1.010 je postiglo više nego duplu cijenu od 2.199 eura po toni.

I cijene kukuruza rastu (Foto: Depositphotos/stevanovicigor)

Mr Ajhan Kindap, iz Turske, je izložio uticaj sukoba u Ukraniji na kretanje i snabdjevenost roba u svojoj zemlji. Vrijednost ukupnog izvoza u Rusiju i Ukrajinu je 8,7 milijardi dolara, dok je izvoz bio 33,9 milijardi dolara. Najviše povrća, voća, mašina i odjeće je izvezeno u Rusiju. Uvoz se najviše odnosio na ulje, prirodni gas, ugalj, metale i poljoprivredne proizvode iz ove dvije zemlje. U odnosu na 2020. cijene su se naglo povećale. Gotovo polovina potreba u stočnoj hrani, pšenici, suncokretu i ulju zadovoljava se uvozom iz ove dvije zemlje, a pritom su cijene u martu 2022. povećane za 30 posto.

Gdje nedostaje žitarica i uljarica?

Na konferenciji se moglo čuti da je područje dijela centralne i južne Evrope (bivša Jugoslavija i Albanija) areal ograničenja i nestašice žitarica i uljarica.

Stanje poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj je predstavio dr Nenad Fuchs. Kada je u pitanju potrošnja stočne hrane, ona iznosi 720.000 tona. Broj krava je 423.000, svinja 1.033.000, a peradi 13.057.000. Riblji fond čine morske ribe 16.250.000 i slatkovodne 5.900.000.

Što se tiče usjeva, 56,6 posto je pod žitaricama. Ukupni prinos žitarica iznosi 3.743.128 tona, a uljarica 521.030. Velika potreba za sojinom sačmom je razlog za uvoz u količini od 185.000 miliona tona. Hrvatska se može pohvaliti dovoljnom proizvodnjom kukuruza, pšenice, suncokreta, jaja i peradi. Nedostaje soje i sojinih proizvoda koji su neophodan sastojak kvalitetne stočne hrane.

Kada soju sijati prije kukuruza?

Dr Fuchs je najavio i održavanje 27. Međunarodne konferencije za stočnu hranu u Opatiji od 1. do 3. juna 2022. godine.

Evropa treba povećati proizvodnju proteinskih usjeva

Tokom konferencije predstavljeno je stanje u Evropi kada je u pitanju proizvodnja i snabdjevenost žitaricama i uljaricama, stočnom hranom, kao i uticaj pandemije, sukoba u Ukrajini i sveopšte krize.

Treba napomenuti da je na našem kontinentu dostignuta gustina stoke 0,8 grla po hektaru korištene poljoprivredne površine. Trećina svih uzgajanih životinja (mliječne krave, svinje i perad) nalaze se u Danskoj, Holandiji, sjevernoj Njemačkoj i zapadnoj Francuskoj (ATF, 2017).

Države Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva proizveli su u 2020. 166,7 miliona tona stočne hrane. Cijene gasa i đubriva su pridonijele rastu cijena inputa u stočarskoj proizvodnji, a razvio se čitav niz problema. Predložena su rješenja i saradnja sa zainteresovanim stranama (FEDIOL, COCEREAL, COPA COGECA, AVEC). Ukrajina izvozi 60 miliona tona žitarica, a Evropa uvozi 11 mil. t kukuruza i značajan je neto uvoznik stočne hrane i suncokretovog ulja.

Evropska Komisija je pozvala države članice da povećaju proizvodnju proteinskih usjeva kao održivog sistema zasnovanog na diverzifikaciji proizvodnje. Posebnu pažnju će posvetiti proteinskim usjevima u ukupnoj procjeni nacionalnih planova u okviru ZPP-a. Predstavljen je i podatak FAO da je 86 posto stočne hrane neiskoristivo za ishranu ljudu. Ponuđen je i alternativni vodeni put snabdijevanja žitaricama i uljaricama duž Dunava i Rajne.

Konferencija je održana u saradnji s partnerima iz Bugarske, Grčke, Cipra, Hrvatske i Slovenije, te uz podršku američkih uzgajivača soje i proizvoda od soje.


Tagovi

Rumunija Stočna hrana Jugoistočna Evropa Konferencija Nenad Fuchs Proteinski usjevi Rast cijena


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.