Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Fajferica
  • 02.09.2019. 10:00

Kako uzgojiti crnu slavonsku svinju

Za tradicionalne suhomesnate proizvode potrebno nam je meso dobijeno od tovljenika starih od 18 do 24 meseci, što je za oko 50% duži period uzgoja u odnosu na mesne rase. Međutim, vredi jer senzorna i tehnološka svojstva mesa crne slavonske svinje neuporedivo su bolja od mesa mesnih i hibridnih mesnih pasmina svinja.

Foto: Facebook/Fajferica
  • 3.052
  • 57
  • 0

Crna slavonska svinja ili fajferica, kombinovana je pasmina svinja i značajno se razlikuje od mesnih rasa, a razlika se ne zasniva uvek na sadržaju masti već u kvalitetu mesa, a naročito suhomesnatih proizvoda. I ako vam je to polazište za uzgoj ove svinje, tada ste na pravom putu i uspeh će doći sam po sebi pa makar on bio i lični, u obliku zdrave hrane koju ste proizveli za potrebe svog domaćinstva.

Fajferica je nastala u 19. veku na pustari Orlovnjak na imanju grofa Karla Fajfera koji je važio za vrlo uspešnog selekcionara u stočarstvu. Cilj mu je bio da poboljša svojstva dotadašnjih pasmina svinja dobijanjem svinje koja će biti: ranozrela, brojnijeg legla i mesnatija. To je postigao ukrštanjem lasaste mangulice sa nerastima berkšir pasmine uz periodično osvežavanje krvi sa svinjom pasmine poland kina. Crna slavonka priznata je na Svetskoj izložbi u Beču 1873. godine gde je osvojila zlatnu medalju za kvalitet. Tu razvoj crne slavonske svinje nije stao već se nastavio početkom 20. veka pod uticajem Kornvol, velike engleske svinje. Do kraja osamdesetih godina 20. veka gotovo smo ostali bez ovog vrednog genetskog materijala koga je 90-ih godina spasio program revitalizacije ugroženih pasmina.

Vredi uzgajati fajfericu za suhomesnate proizvode 

Meso crne slavonske svinje dobijeno je od prasadi starosti minimalno četiri meseca i tovljenika starih pet do osamnaest meseci i koristi se uglavnom u svežem obliku. Za tradicionalne suhomesnate proizvode potrebno nam je meso dobijeno od tovljenika starih od 18 do 24 meseci što je za oko 50% duži period uzgoja u odnosu na mesne pasmine. Međutim, vredi jer senzorna i tehnološka svojstva mesa crne slavonke neuporedivo su bolja od mesa mesnih i hibridnih mesnih rasa svinja.

Meso crne slavonske svinje:    

  • tamnija boja,
  • veća čvrstoća mišićnih vlakana
  • znatno manji postotak otpuštanja mesnog soka
  • značajno viši udeo unutar mišićne masnoće.
  • pogodno za preradu u tradicionalne mesne proizvode
  • kandidat za funkcionalnu hranu

 Meso mesnih i hibridnih mesnih svinja

  • svetla boja
  • nežna i tanka mišićna vlakna
  • veliki postotak otpuštanja mesnog soka
  • nedostatak unutar mišićne masnoće
  • nije pogodno za preradu u tradicionalne mesne proizvode
  • uzgojem svinja na velikim farmama u uslovima stresa, može znatno izgubiti na pozitivnim svojstvima

Sva pozitivna svojstva mesa crne slavonske svinje, uslovljena su slobodnim načinom držanja na ispustima i pašnjacima, kao i specifičnim načinom ishrane, zasnovanom na obaveznom udelu zelenog obroka uz dodatak zrna žitarica.

Skromnija pasmina, ali ne isključuje neophodna ulaganja

Crna slavonska svinja nije namenjena za tzv. hotelski uzgoj na punom pansionu, poput mesnih pasmina svinja, mnogo je skromnija, ali to ne isključuje neophodna ulaganja i postupke sa kojim ipak možemo postići profitabilno držanje: kompletno ograđeni prostor, čvrst objekat za pojedine kategorije, prasilište, hranilište.

Objekti za svinje: Potrebno je osigurati minimalno jedan metar kvadratni po komadu zatvorenog prostora, najbolje izrađenog od drveta. Preporučuje se da se hranilice stave ispod nadstrešnice na betonsku podlogu radi izbegavanja većih gubitaka u rasipanju hrane. Prasilište sa svim inventarom kao izdvojena jedinica neophodno je i u uzgoju crne slavonske svinje kako bi se što bolje sačuvalo malobrojnije leglo i da se prasićima omogući kvalitetan start za daljnji uzgoj.

Ograđeni prostor, ispust: Za držanje crne slavonske svinje potrebno je osigurati što veći ograđeni prostor kako bi ona imala priliku da boravi krećući se na suncu i svežem vazduhu, baveći se svojom potrebom i hobijem, a to je rovanje. Ispust mora biti ograđen dvostrukom ogradom, razmaka 50 - 80 cm, od kojih bar jedna mora biti ukopana u zemlju minimum 50 cm kako bi se sprečio bilo kakav kontakt sa divljim životinjama koje su potencijalan izvor zaraze bolestima svinja. U ispustu mora biti osiguran neometan pristup čistoj i pitkoj vodi i hrani. Kaljužište je obavezni sastavni deo ispusta, a služi za rashlađivanje svinja i stvaranje zaštitnog sloja blata na koži svinja koje ih štiti od insekata i služi kao izolator od visokih temperatura.

Optimalno je po jednom tovljeniku osigurati 0,10 hektara prostora što znači da nam je jedan hektar ograđenog ispusta, dovoljan za deset tovljenika.

Ishrana crne slavonke

Prasići se dohranjuju gotovom krmnom smesom, kao i krmače u fazi dojenja, ako u leglu ima više od sedam prasadi, kako krmača ne bi bila previše iscrpljena nakon čega bi usledio dugačak period oporavka uz odgođen pripust. Druge kategorije svinja nema potrebe hraniti krmnim smesama već celim žitaricama i voluminoznom hranom koja se proizvede na poljoprivrednom gazdinstvu.

Voluminozna krmiva u ishrani crne slavonske svinje: u proseku potrebno je osigurati oko deset kilograma voluminozne hrane po komadu, a najbolji rezultati ostvaruju se sa voluminoznom hranom koja ima veliki udeo proteina, obzirom da u obroku koristimo koncentrovanu hranu u obliku žitarica koje su bogate energijom. Pored sadržaja proteina, drugi uslov za korišćenje voluminoznog krmiva je njegova dostupnost i niska cena. 

U tu svrhu treba osigurati neka od krmiva u svežem ili suvom obliku: stočni grašak, lucerku ili druge deteline, soju, sačme, bundeve, stočnu repu ili šargarepu, stočni kelj, kuvani krompir, žir i slična krmiva. Kopriva je takođe veoma vredno krmivo kao i deteline sa napomenom kako je zbog mravlje kiseline preporučljiva u čišćenju svinja od crevnih parazita. Trop (iskuvano, iskorišćeno voće, izvađeno iz rakijskog kazana) i surutka takođe su mogući izbor jeftine voluminozne hrane, ali samo u blizini industrije kojoj je to otpadni materijal. Pristup svežoj i pitkoj vodi mora biti osiguran stalno i to svakoj kategoriji svinja pa tako i sisajućoj prasadi.

Tov crne slavonske svinje optimalno se završava sa kilažom od 130 -150 kg što će se postići u starosti od 18 meseci uz prosečan prirast od 260 grama/dan. Takva svinja je zrela i pogodna za potrošnju mesa u svežem stanju, ali i za preradu u tradicionalne mesne proizvode. Crnu slavonsku svinju moguće je hraniti većim količinama koncentrata što će skratiti vreme tova ali u tom slučaju dobiti ćemo trup sa slabijim kvalitetom mesa za preradu i većim udelom masti koji će više koštati s obzirom da je u ishrani korišćeno manje jeftinih krmiva i činjenicu kako je potrebno ukupno više hrane za proizvodnju masti.

Autor: Diplomirani agronom, Ljubica Kravarščan, Ministarstvo poljoprivrede


Povezana stočna vrsta

Svinjarstvo

Svinjarstvo

Svinjarstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdevanje tržišta svinjskim mesom i drugim proizvodima. U današnje vreme posebna se pažnja posvećuje... Više [+]

Izvori

Ministarstvo poljoprivrede


Tagovi

Crna slavonska svinja Fajferica Uzgoj Svinjogojstvo Ishrana Objekti Ispust