Kako potaknuti kozarstvo

Predjeli Dalmatinske zagore, osobito krajolici cetinskoga kraja, oduvijek su bili pogodni za razvoj stočarstva. U naseljima oko Cetinskog, Vrličkog, Sinjskog, Imotskog i Vrgoračko-neretvanskog polja tradicionalno su se uzgajala goveda, posebice mliječne krave, malo poviše u visinskim predjelima stada ovaca, a koze uglavnom na brdsko-planinskim visoravnima Biokova, Matokita, Mosora, Kozjaka, Svilaje, Kamešnice i Dinare.

O tome svjedoči i primjer glasovitog pastira Kamešnice, pokojnog Jure Runje iz Obrovca Sinjskog, koji je na predjelu Bilog briga na Kamešnici, uz cestu Sinj - Han-Livno, preko Vagnja, u stajama te na ograđenom prostoru držao i do dvije tisuće koza, kozlića i jaraca.

U cetinskom je kraju poznat i kao »kozar Kamešnice«. Iako danas na tom području nema sličnih čobana, odnosno ljubitelja kozarstva, što se moglo vidjeti na nedavno održanoj Četvrtoj izložbi stoke Splitsko-dalmatinske županije na sinjskom hipodromu gdje je izloženo malo koza i jarica, ali bez kozlića odnosno jarića. Ne upućuje li to i na zaključak da se kozarstvu u Zagori, čiji su predjeli i te kako pogodni za razvoj te stočarske grane unatoč vukovima, ne poklanja dostatno pozornosti ni zbog tradicije, iako stručnjaci ističu da su kozje mlijeko i sir, dakako i meso, najzdraviji od svih domaćih životinja. Ne govori li to kako su i poticajni projekti negdje zakazali, čime su danas osiromašili brdsko-planinski predjeli Zagore gdje kozarstvo sve više nestaje, baš kao što je gotovo iščezla i proizvodnja zdravih ratarskih kultura u dolcima i vrtačama poput raži, kupusa i krumpira.

Sudeći prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, tijekom protekle godine na području Splitsko-dalmatinske županije bilo je 48.500 ovaca u 920 uzgajivača. Koza je bilo znatno manje, samo oko 8800 u 216 uzgajivača, dok je u štalama 186 vlasnika evidentirano 900 mliječnih krava; krava dojilja 2701 kod 1579 uzgajivača. U sustavu »krava-tele« bilo je 1048 grla kod 47 uzgajivača, dok je 196 krmača evidentirano kod 30 vlasnika. Uz to, 283 vlasnika držala su 421 magarca, a 65 vlasnika je u štalama imalo 260 konja, dok je 29.787 pčelinjih zajednica zabilježeno kod 411 pčelara.

No, stočari se pitaju kako potaknuti kozarstvo u Dalmatinskoj zagori, gdje mu je i kolijevka? Unatoč državnoj potpori o poboljšanju stočnog fonda na području Dalmatinske zagore, koja se uglavnom manifestira kroz projekte u podizanju farmi goveda te proizvodnji mlijeka i sira, vlasnici stada ovaca i koza ističu da im je još uvijek nedostupna takva novčana pomoć, uglavnom zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa njihovih nekretnina kojih, kažu, nema ni u matičnim knjigama. Mnogi stočari u Zagori također kažu da ne mogu ostvariti nikakvo pravo ne samo na poticaje, nego ni na kredite, iako bi ih htjeli otplaćivati.

Autor: Nedjeljko Musulin