Janje na ražnju hrvatski gastro-brend

Prošli vikend u Baški na Krku održana je već tradicionalna turistička manifestacija pod nazivom »Crna ovca«, na koju je mnoge domaće i strane goste ponajprije privukao miris i okus otočne janjetine spravljene na »sto jedan način«. Pritom je većini bila ipak najprivlačnija janjetina s ražnja, posebice strancima, kojima je prizor pečenja janjca na kolcu (ražnju) poprilično egzotičan, da ne kažemo šokantan, ali takav zalogaj je neodoljivo slastan. I dok smo se do jučer sramili toga gastronomskog užitka »na divljački«, danas ga nastojimo brendirati kao dio naše gastronomske egzotike, i to u paketu s »posluživanjem« pečene janjetine - sjekirom. A sve po uzoru na u Europi vrlo popularne viteške večere, posebice u Austriji i Njemačkoj, gdje se pečeno meso i krumpir jedu prstima s drvenih pladnjeva, samo uz pomoć noža.

Ako cijela destinacija ima dobar cjelokupan imidž, primjerice, kao Istra, onda sve ono što se nudi ima odlučnu prođu, pa tako i primitivno spravljena i poslužena hrana. Hrvatska ima zasad samo desetak zaštićenih autohtonih delicija, počev od kulena, drniškog i istarskog pršuta, cetinskog i paškog sira, maslinovog ulja (torkul) do dingača... staroslavonske šljivovice i čvaraka, dok je, na primjer, Makedonija dosad zaštitila oko 40 autohtonih proizvoda.

Krivotvorenje prehrambenih brendova u svijetu iznimno je razvijen i unosan posao, što u Hrvatskoj najbolje vidimo na slučaju maslinovog ulja, a, primjerice, Kinezi proizvode čak i umjetna kokošja jaja koja kokoš nikad nisu ni vidjela, nego je sve to stvar moćne kemijske industrije, a da konzumenti pritom o prijevari - pojma nemaju. Molekularna gastronomija je u službi stvaranja novih okusa, odnosno ukusnijih i, navodno, kvalitetnijih jela, pa ćemo uskoro imati sve više jelovnika koje su sastavili (al)kemičari, što je, doduše, pomalo i svaki kuhar.
Hrvatska će ove godine od 30 milijuna eura namijenjenih promidžbi svojega turizma pet milijuna utrošiti na promidžbu zemlje kao odredišta novih doživljaja, a pritom kao važan mamac za goste trebala bi biti upravo enološka i gastronomska ponuda. Da je naša eno-gastronomska scena u velikom razvoju posljednjih godina, svjedoče svakodnevne manifestacija na tu temu diljem zemlje.

Opatijska ugostiteljska škola je prošlog tjedna priredila manifestaciju »Mirisi i okusi EU-a«, za koju su učenici i nastavnici te škole pripremili jela i slastice 27 zemalja Europske unije. Kako je Vjesniku rekao ravnatelj te škole Damjan Miletić, taj projekt je započet prije dvije godine, a dio je pripreme škole za ulazak u europsku gastro-obitelj. Mnogi posjetitelji te manifestacije tako su doznali da je, primjerice, Portugal europska prijestolnica spravljanja bakalara, da je Nizozemska kolijevka prženih krumpirića, da Danci obožavaju masnu i kaloričnu hranu, dok Finci kuhaju zdrave obroke, zahvaljujući velikom udjelu žitarica i obilju šumskih samoniklih plodova. Osim toga, Englezi su u svojoj nemaštovitoj kuhinji proglasili nekadašnju seljačku »pitu« od mljevene junetine i povrća sa zapečenim pireom - vrhunskim kulinarskim doživljajem.

Autor: Damir Herceg