Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kozarstvo
  • 31.08.2014. 12:15

Izdašnija ispaša na Kamešnici

Stočar Mladen Mravak iz Gljeva podno vrhova planine Kamešnice u Cetinskom kraju u stadu obiteljskog OPG-a ima 350 koza i oko 400 jarića. Ističe kako je ovogodišnja ispaša na Kamešnici bogatija i izdašnija nego proteklih godina.

  • 2.057
  • 105
  • 0

Stočar Mladen Mravak iz Gljeva, planinskog sela podno vrhova Kamešnice, poznati je kozar ne samo u Cetinskom kraju i dalmatinskom zaobalju, uzgajajući pasminu – Hrvatsku šarenu kozu i jariće. U stadu ima oko 350 grla, uglavnom "balkanske koze" koje se uopće ne muzu pa se u Mladenovu OPG-u ne proizvodi mlijeko niti kozji sir. Tvrdi kako mu se to nikako ne isplati pa proizvodi samo jariće. Ističe da je stanje ove godine, bar što se tiče njegova stada, u kojem ima i oko 400 kozlića te proizvodnja mesa i prodaja na tržištu, bolje nego lani unatoč gospodarskoj krizi koja šestu godinu ozbiljno nagriza i guši gotovo sve djelatnosti u Hrvatskoj.

Ovce, koze i konji na vagnju

Dodaje kako je i ovogodišnja ispaša u okruženju Gljeva odnosno na obroncima južne strane planine Kamešnice bogatija, sočnija i izdašnija nego proteklih godina zahvaljujući pogodnijoj klimi i češćim proljetnim, lipanjskim i srpanjskim kišama. Inače, bogata je tradicija uzgoja koza i jarića u obitelji Mravak, duga i više od 30 godina, koju stariji uspješno prenose na mlade naraštaje.

U farmi OPG "Mravak" u Gljevu 350 koza i 400 jarića za tržište

To potvrđuje i Mladenov sin Mate (24) za kojeg u obitelji kažu kako je baš on 'desna ruka' ocu, jer gotovo sve radi u obiteljskoj farmi koza i jarića kad god zatreba. Redovito pomaže ocu u svim poljoprivrednim poslovima, primjerice u kosidbi i dopremanju sijena sa sjenokoša doma te ga sprema u pojate, u čuvanju stada na planini, odvoženje koza i kozlića na tržnicu. Dežura tijekom noći dok se koze jare, dobro pazeći da se ne pomiješaju jarići te da svako kozle priljubi svojoj majci.

Stado koza i jarića Mladena Živalja

iz Obrovca Sinjskog

"Nedavno sam prvi put predstavio kolekciju koza iz obiteljskog stada pasmine Hrvatska šarena koza iz našeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG-a) na 9. županijskoj izložbi stoke '2014' u Sinju. Inače, volim poljoprivredu odnosno stočarstvo, posebice kozarstvo. Davno sam shvatio kako za sve, osim znanja i vještina, treba volja i ljubav, posebice za stočarstvo, jer se i oko kozlića mora itekako brinuti te ih njegovati u odrastanju, čuvati od štetočina, posebice od napada vukova kada je s majkom u prirodi. Ovaj je posao neusporedivo bolji u odnosu na onaj kod nekog privatnika gdje se mjesečno radi za manje od 3.000 kuna i radnik nikad nije siguran hoće li ga vlasnik isplatiti, niti može biti zadovoljan što je najvažnije u životu. A takvih je danas mnogo, baš kao i mojih vršnjaka koji vrijeme provode u kafićima dok ja od vukova čuvam blago na Kamešnici, kosim i izvlačim sijeno sa sjenokoša. Za mene je svaki posao častan i koristan ako se obavlja pošteno, s ljubavlju te ako se redovito plati", ističe zadovoljni i optimistični Mate Mravak, dodajući kako mu je otac Mladen uistinu 'usadio' ljubav prema stočarstvu još dok je bio dječak, gotovo otkada je prohodao.

Mate Mravak (24) naslijedio dugu tradiciju svojih predaka u stočarstvu - kozarstvu

Koze i jarići u dalmatinsko-zagorskom kršu

Tvrdi kako je plemenit posao uzgajati koze i jariće, čuvati blago i proizvoditi zdravu hranu poput jaretine, kozjeg mlijeka i sira. I Mati je poznato kako se ti proizvodi najviše traže na tržištu, baš kao i svim stočarima odnosno kozarima u dalmatinskom zaleđu, primjerice u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji gdje je zadnjih godina podignuto nekoliko modernih farmi koza i jarića, ovaca i janjaca, goveda te sirana, posebice u turističkoj sezoni. Znalci ističu kako se na tom prostoru koze i jariće uzgajaju stoljećima. Stručnjaci tvrde kako baš na tom području ima dostatno prirodne odnosno autohtone hrane za koze, koje je po nekima izrazito bogato grmolikim raslinjem poput grabića, kljenića, drače i kupine.

To je dobro poznato i mladom gljevskom stočaru Mati Mravku koji s ocem te uz svoje pse, godinama čuva blago u planini ističući kako je sebe našao u stočarstvu gdje je, kaže, i sam svoj gazda. Mate Mravak naglašava kako i ovih ljetnih dana zacijelo uživa u čistu planinskom okolišu i na čistu zraku, čuvajući koze i jariće na gljevskim i kamešničkim ispašama. No koliko mu traje radni dan, kako mu protječu noći uz blago?

Vjerni psi čuvari - desna ruka stočara

u dalmatinskom kršu

"Sa svojim ocem Mladenom svaki dan ustajem rano i oko 5,30 stado koza i jarića istjeramo iz tora na ispašu u vrletima planine Kamešnice ili u gljevskim dolcima. I tako obično svaki dan svoje blago do 11,00 sati čuvamo od vukova i poskoka kojih ove godine ima više nego ikada prije, vjerojatno uslijed blage zime. Istog dana, oko 16,00 sati, koze i jariće izgonimo na ispašu gdje ih čuvamo do noći odnosno do nekih 20 ili 21 sat. I svaki put ih brojimo kako bismo se uvjerili jesu li sve koze na broju, a svaku od njih lako možemo i prepoznati. Najteže nam je kada se koze jare u prirodi, nažalost i kada nam vukovi u čoporima napadaju stado na ispaši. Ove ih godine ima i previše, nego inače te ne znamo kako ćemo se od njihovih napada obraniti tijekom ovogodišnjeg ljeta i jeseni.

Improvizirano pojilište za koze

Teško ih možemo zaustaviti unatoč našim jakim i ratobornim psima, posebice kada su vukovi gladni i žedni. A u vuka ne smijete pucati niti ga ubiti što je za stočara, čobana pravo prokletstvo, jer se s krvoločnim zvijerima mora boriti takoreći golim rukama. Zmija ljutica odnosno poskoka ove godine i nema baš toliko, iako zima i nije bila tako oštra pa je od njih stado lakše štititi, kao i sami sebe. Jariće moramo čuvati i od lopova kojih je sve više. No, kada bismo samo o tome razmišljali, onda se ne bismo trebali ni baviti ovim poslom, jer je oduvijek bilo štetočina protiv koji su se danonoćno borili stočari, vlasnici stada i čobani", iskreno će Mate Mravak.

Kozari teško mogu suzbiti vukove u napadu i uz najjače i najhrabrije pse čuvare

Mladen ističe kako su tri koze iz obiteljskog stada ove godine ojarile po troje kozlića, dok je bilo mnogo onih koje su okozile po dvoje jarića. No, taj je poznati gljevski stočar itekako zadovoljan, čak i ponosan, što mu je sin naslijedio dugu tradiciju stočarstva u obitelji, za kojeg kaže kao će biti i perspektivni kozar. No, Mate je svoju nesebičnost, plemenitost i humanost, pokazao baš tijekom ove godine u svom selu kada je kroz lijepu i rijetko gdje viđenu humanu gestu prema djeci, koju će pamtiti svi stanovnici tog mjesta u sastavu alkarskog Grada Sinja.

Sve više koza u Zagori

"Ovogodišnjeg proljeća smo u našem selu Gljevu podijelili dosta kozlića mnogim obiteljima, posebice obiteljima gdje ima djece koja vole jariće. Na to smo se odlučili i radi poticanja mladih na uzgoj koza i jarića, dakle razvijanja ljubavi prema kozarstvu zašto naš kraj ima gotovo idealne uvjete. Tim više što je stočarstvo i duga tradicija našeg sela po čemu je Gljev oduvijek bio prepoznatljiv i gdje je gotovo svaka obitelj imala krave i volove, koze i kozliće, ovce i janjce. A što se pak tiče prodaje jarića do sada je bilo dobro, očekujući kako će tako biti i ove godine. Što se tiče naši proizvoda, nudimo ih i prodajemo mesnicama, restoranima, dok mnogi potrošači redovito svake godine dolaze na naš kućni prag te kupuju kozliće. Najviše ih prodamo u povodu blagdana, vjenčanja, krštenja, pričesti, krizme, imendana te prigodnih proslava", upoznaje nas Mate.

Humana gesta OPG "Mravak" – kozliće podijelio obiteljima s djecom

Otac mu Mladen dodaje kako će postojeće stado koza i jarića najvjerojatnije širiti. Ali nikako na proizvodnju kozjeg mlijeka i sira, nego samo na uzgoj koza i proizvodnju jarića. "Znači, obiteljsku farmu ćemo proširiti samo na uzgoj koza i kozlića, ali sada ne možemo točno reći na koliko novih grla. No, dobro nam kuri i prodaja stajskog gnoja, najbolje u dalmatinskom priobalju, a nastojimo iskoristiti i kozje bekine odnosno kože", naglašava Mladen Mravak, dok njegov sin Mate poručuje nezaposlenima, posebice vršnjacima:

Stočari u Zagori nastoje osigurati dostatne

količine vode za svoja stada

"Kako na mladima svijet ostaje, tako na meni ostaje i stočarstvo odnosno kozarstvo našeg OPG-a. Neka se mladi, primjerice moji vršnjaci, ugledaju na mene te neka se više okrenu stočarstvu, jer je proizvodnja hrane, posebice jarića, kozjeg mlijeka i sira budućnost, baš kao i turizam. I mi ćemo nastojati da naše kozarstvo odnosno proizvodnja jarića bude dopuna seoskog turizma koji sve više uzima maha i u ovom kraju.

Eto, ja sam ove godine prvi put predstavio kolekciju svojih domaćih koza na 9. županijskoj izložbi stoke 'Sinj 2014' ne radi nekakve nagrade, nego zato što sam shvatio kako ću na toj priredbi biti razmjena iskustava te da ću dobiti nove informacije i stručne savjete o uzgoju i zaštiti koza i jarića, o mogućnostima proizvodnje mesa, mlijeka i sira, kao i o tržištu. I nisam pogriješio. Inače, takve priredbe puno znače ne samo u poticanju poljoprivrede odnosno stočarstva, nego i stručnim savjetima te edukacijom za nas mlade stočare, iako učimo od naših predaka odnosno djedova i očeva", zaključivši:

Mate Mravak: "Stočarstvo mi je sve u životu – razmišljam i o seoskom turizmu!"

"Znate, stočarstvo-kozarstvo je moj kruh, to mi je sve – život! Dakako, razmišljam i o razvoju seoskog turizma na Gljevu u sklopu našeg OPG-a, u lijevom zaobalju Cetine, gdje i za tu djelatnost, eko-proizvodnju, postoje svi uvjeti posebice za stočarstvo koje je naša tradicija. Uz to imamo i stare dobro uščuvane kamene objekte, baš kao i bogatu tradiciju i etno-zbirku pa gotovo svu infrastrukturu poput vodoopskrbe, struje, ceste, telefona...što je temelj za etno-eko selo", razmišlja Mate Mravak i o novim razvojnim projektima u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG).


Povezane stočne vrste

Kozarstvo

Kozarstvo

Koze pripadaju među najstarije pripitomljene pasmine životinja koje su od davnina služile čovjeku i davale mu visokovrijedno proizvode poput mesa, mlijeka, kože, dlake i gnoja.... Više [+]

Kozarstvo

Kozarstvo

Koze pripadaju među najstarije pripitomljene pasmine životinja koje su od davnina služile čovjeku i davale mu visokovrijedno proizvode poput mesa, mlijeka, kože, dlake i gnoja.... Više [+]

Tagovi

Kozarstvo Mladen Mravak Hrvatska šarena koza Mate Mravak Kamešnica Dalmatinsko zaleđe Izložba stoke Sinj 2014 Stočarstvo Eko-etno selo Gljevo Zdrava hrana Dalmatinski krš Psi čuvari Eko proizvodnja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije