Hrvatska ima perspektivu za uzgoj u sustavu krava-tele, no moramo održavati pašnjake

Budimo iskreni, i prirodno je da baš u Bjelovaru bude održano 1. međunarodno savjetovanje uzgajivača goveda na paši u sustavu krava-tele jer se radi o stočarskom području, s mnogo pašnjaka ali i s tradicijom uzgoja goveda. Planiranje, organizacija i upravljanje uzgojem u sustavu krava - tele u uvjetima sa i bez pašnjaka su bila stalna tema kroz oba dana savjetovanja održanom u hotelu Central. Veoma zanimljivo predavanje je održao Bepe Panteleoni iz KBS Genetic o iskustvima u Italiji i Francuskoj u ovom način uzgoja goveda.

Brojni predavači su ipak dali do znanja da se radi o načinu uzgoja koji ima ogromnu perspektivu u Hrvatskoj, ali i okolnim zemljama Vojvodini, BiH, Crnoj Gori i Makedoniji odakle je također bio veći broj sudionika. Profesori sa Zavoda za specijalno stočarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Ante Ivanković, Anton Kostelić i Josip Leto svojim predavanjima su pobudili brojne rasprave okupljnih stočara. I eksperti iz svojih područja, Žarko Miljanić, Alija Pozderac, Ibrahim Pjanić, Milan Medić, Miroslav Kiš, Tin Prohaska i Mirko Devčić pobudili su veliko zanimanje. Svi sudionici su obišli i nekoliko stočara u okolici Bjelovara koji uzgajaju goveda Salers, Limousin i Simentalac.

"100 krava i 100 teladi u 365 dana je dobar rezultat i cilj, ali ako bik nije dobar, onda to nije to. To je čista matematika, a je li bik dobar znate tek nakon par godina", slikovito je opisao teškoće ovoga posla Bepe Panteleoni. Važno je znati da mi ne jedemo kosti, nego meso i trebamo što je moguće više mesa. I zato je, rekao je Bepe, upravljanje i menadžment jako važan, a onda pored toga i hranidba. "Kao cilj izgleda jednostavno – dobiti životinju spremnu za prodaju, a to je ona koja je odbijena od sisa, i iskreno nisam vidio uspješnu farmu u dobivanju mesa koja je štedjela na hrani", rekao je Bepe gostima u hotelu Central, a koji se osvrnuo posebno na važnost odabira genetike.

Radimo li pravilno, znamo tek za pet godina 

Kako je istaknuo, nije lagano kao što je to kod pilića, svinja i drugih domaćih životinja. Prvo tele od odabranog stada dobijete za godinu i pol, a onda među njima odaberemo najbolju buduću majku i tu imamo još i godinu i pol pa ju oplodimo s bikom kojega imamo, i tek onda kada se otele za sedam mjeseci znamo imamo li dobar genetski materijal i pravo odabrani menadžment stada. Znači za pet godina znamo jesmo li odabrali dobre krave, dobrog bika i radimo li pravilno.

Zanimljiva iskustva u uzgoju pasmine Limousin iznio je Miroslav Kiš iz sela u okolici Subotice. Bio je samo ratar, a sada je već tri godine stočar. On dvije dvojio da je važno ulagati u kvalitetna rasplodna grla.

"Osigurali smo im čist i kvalitetan boravak, a smještaj i čuvanje je doista jednostavno. Čuva ih električni pastir, a kod mene osim paše je prednost što im i za zimu mogu osigurati dovoljno kabaste hrane. I to doista kvalitetne, a u sušnom periodu godine travnjak za proizvodnju sijena zalijevamo vodom iz vlastitog bunara", rekao je Miroslav Kiš koji je zagovornik većeg izdvajanja sredstava za hranu. Posebnu je pažnju posvetio odabiru junica.

"Obišao sam 19 farmi i na njima birao junice za moje stado, istakao je ovaj žitelj Verušića kod Subotice, a koji je posebno ponosan i na svog kvalitetnog bika poznatom po imenu Memo. Ističe Kiš da daje zimi 1,5 kg koncentirane hrane u kojoj se nalazi i ječam, suncokretova sačma i drugo.

Gojidba odnos, odgoj teleta do odbića je jako važan i Ante Ivanković, je u svom predavanju istakao važnost stalne analize obroka. U svom javljanju bio je posebno zanimljiv Ivica Perčec koji spada u one bivše uzgajivače mliječnih goveda koji se odlučio za sustav držanja krava-tele i pasminu Salers. Prije tri godine Perčec je uvezao 15 junica.

"Ovih dana očekujemo treće telenje mojih salersa. Uvijek su 100 posto bređe, a tri su junice imale i blizance. Cijena teladi je za sada dobra i može se prodati. Iskreno, posla i nema mnogo. Važno im je osigurati pašu i vodu i ostaviti ih na miru neka rade svoj posao. Dobro je i istaći da ni s jednim telenjem nismo imali posla nikakvog. Naspram mliječnih krava koje su jako zahtjevne i u držanju i kod telenja ovo je neka sasvim druga priča", rekao je Perčec u svom izlaganju.

Branko Beketić se dugo ozbiljno se pripremao, i donio odluku. Također je jedan od onih koji su imali mliječne krave, i onda se odlučio za sustav krava-tele i to ostvario uz pomoć Programa ruralnog razvoja odnosno tipa operacije 6.1.1. Uzgaja ih u mjestu Pribić na Žumberačkoj gori.

"Uzeo sam za početak šest steonih junica pasmine Salers od najpoznatijeg francuskog uzgajivača jer smo htjeli ići na kvalitetu. Na jesen kupujemo još četiri, a cilj je dignuti matično stado do 20 grla koliko mogu s ovim obimom obrade zemlje i pašnjaka i održati, rekao je na savjetovanju Branko.

Izrazito je bitna njega pašnjaka 

Mirko Devčić, alfa i ometa Udruge Salers Croatia vodio je savjetovanje i govorio o mnogim iskustvima, o perspektivama uzgoja u raznim područjima, ali i o širenju pasmine u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju. Istaknuo je i zadovoljstvo što su pokrenuli uzgoj u Slavoniji gdje su za sada četiri uzgajivača.

Dipl.ing. Žarko Miljanić, govorio je ovom uzgoju kada nemamo dovoljno pašnjaka te kako izbalansirati obrok kada nije dostupna ispaša. Ali i o tome kako izbalansirati obrok kada nedostaje kukuruza, a posebice kako zadovoljiti potrebe stada u zimskim uvjetima, te kako povećati prirast i podići imunitet kvalitetnom hranidbom. Prof. dr. Miljenko Konjačić u svom predavanju govorio je o onome najvažnijem. Kako do teleta, koje će na tržištu ostvariti najbolju cijenu, a uz najniže, moguće troškove.

Manuel Mesić je jedan od onih kojih su prije nekoliko tjedana također stigle nove junice. Također iz Francuske. "Bavio sam se ratarstvom i ozbiljno duže razmišljao o govedarstvu. Analizirao sam pasmine, s Mirkom Devčićem bio u Francuskoj i odlučio se ući u taj projekat. Izabrao sam prvoklasne junice iz tri različita stada. Sad su kod mene i jako sam zadovoljan. Brzo su se socijalizirale i jako su mirne i odmah smo mogli među njih", istaknuo je Mesić čije je steone junice uzgojio naš ugledni uzgajivač iz regije Cantal, Charles Vantal.

Veliku pažnju izazvalo je predavanje prof.dr. Josipa Lete koji je s velikim iskustvom i znanjem iz prakse, na vrlo jednostavan način objasnio važnost upravljanja pašnjacima. Potrebu podjele pašnjaka na pregone i pravovremeno premještanje. "Njega pašnjaka jamči bolju i veću količinu hrane, a time i veću isplativost, rekao je Leto.

"Prirodno je da krava pase, a meso životinja s paše uvijek je traženije i kvalitetnije od onoga od intenzivno uzgojenih. Nažalost, mnogi drže krave slobodno ili u tzv. nekontroliranom napasivanju te se ne vodi računa o iskorištavanju pašnjaka. Tako imamo mnogo zaraslih površina i mnogo vrsta koje životinje izbjegavaju pasti. Naime, životinje biraju što će jesti i travnjaci zarastaju u biljni svijet koji nije koristan. Upravo zato treba upravljati pašnjakom, te pravilno ograditi pregonima", zaključio je Leto.