Iako se smatra da RVF groznica još uvek nije direktna pretnja Evropi, zbog dešavanja u susednim zemljama, države članice treba da budu na oprezu.
Iako se smatra da groznica Riftske doline (RVF) još uvek nije direktna pretnja Evropi, zbog dešavanja u susednim zemljama, trebalo bi biti na oprezu.
Virus je prvi put ustanovljen davne 1931. godine na farmi ovaca u kenijskoj dolini Rift po kojoj je i dobio naziv, a 2000. se proširio na Saudijsku Arabiju i Jemen. Tada je zapravo prvi put zabeležena pojava izvan afričkog kontinenta, čime se stvorila zabrinutost da će se bolest proširiti na ostale delove Azije i Evrope.
Iako se virus smatra endemičnim i u vezi je sa prostorom subsaharske Afrike i Arapskog poluostrva, nedavno izbijanje u francuskoj prekomorskoj teritoriji kao i pojave u Turskoj, Libiji i Tunisu stvorile su dodatan oprez.
Kretanje živih životinja najvažniji je put širenja ovog virusa, ali i komaraca koji pristižu u transportnim sredstvima. Smatra se da je rizik od unošenja bolesti u EU kretanjem zaraženih životinja vrlo nizak s obzirom na stroge kontrole prilikom uvoza.
Kako piše Svetska organizacija za zaštitu zdravlja životinja (OIE) simptomi su groznica, anoreksija, nemogućnost kretanja, pobačaji i smrtnost kod novorođenih, a životinje se mogu zaštiti vakcinisanjem.
Prema svetskoj zdravstvenoj organizaciji, (WHO) većina infekcija kod ljudi posledica je direktnog ili nedirektnog kontakta s krvlju ili organima zaraženih životinja. Virus se može preneti rukovanjem životinjskim mesom ili tkivom tokom klanja, tokom pomaganja u partusu, sprovođenjem veterinarskih postupaka ili odlaganjem leševa. Postoje dokazi i da ljudi mogu da se zaraze gutanjem nepasterizovanog ili nekuvanog mleka zaraženih životinja.
Stočari, drugi poljoprivrednici, radnici u klanicama i veterinari, zbog toga izloženi su većem riziku od zaraze.
Takođe, infekicije mogu biti posledica ugriza zaraženih komaraca, najčešće rodova Aedes i Culex. Takođe, moguć je i prenos virusa hematofagnim muvama.
Razdoblje inkubacije varira od dve do šest dana. Zaraženi ljudi imaju simptome nalik gripu poput temperature, bolova u mišićima, zglobovima i glavobolje. Kod nekih pacijenata javi se osetljivost na svetlost, gubitak apetita i povraćanje.
Iako je većina slučajeva kod ljudi s relativno blagim simptomima, mali postotak pacijenata razvije teži oblik bolesti. Do danas nije zabilježen prenos RVF-a s čoveka na čoveka niti epidemija u urbanim područjima.
Još uvek nije dostupno efikasno i ciljano lečenje obolelih. Međutim, novija istraživanja primene antivirusnog leka ribavirina, kao i interferona i drugih imunomodulatora u lečenju obolelih osoba RFV-a pokazuju optimistične rezultate.
Evropska unija trebalo bi da nastavi saradnju sa severnoafričkim i bliskoistočnim zemljama kako bi procenila mogućnost širenja groznice iz trenutno zaraženih područja kao i zbog praćenja epidemije u tim zemljama.
Tagovi
Autorka