Iako se smatra da RVF groznica još uvijek nije izravna prijetnja Europi, zbog zbivanja u susjednim zemljama države članice bi trebale biti na oprezu.
Iako se smatra da groznica Riftske doline (RVF) još uvijek nije izravna prijetnja Europi, zbog zbivanja u susjednim zemljama, trebalo bi biti na oprezu.
Virus je prvi put ustanovljen davne 1931. godine na farmi ovaca u kenijskoj dolini Rift po kojoj je i dobio naziv, a 2000. se proširio na Saudijsku Arabiju i Jemen. Tada je zapravo prvi puta prijavljena njegova pojava izvan afričkog kontinenta, čime se stvorila zabrinutost da će se bolest proširiti na ostale dijelove Azije i Europe.
Iako se virus smatra endemičnim i vezan je za prostor subsaharske Afrike i Arapskog poluotoka, nedavno izbijanje u francuskom prekomorskom teritoriju kao i pojave u Turskoj, Libiji i Tunisu stvorile su dodatan oprez.
Kretanje živih životinja najvažniji je put širenja ovog virusa, ali i komaraca koji pristižu u transportnim sredstvima. Smatra se da je rizik od unošenja bolesti u EU kretanjem zaraženih životinja vrlo nizak s obzirom na stroge kontrole prilikom uvoza.
Kako piše Svjetska organizacija za zaštitu zdravlja životinja (OIE) simptomi su groznica, anoreksija, nemogućnost kretanja, pobačaji i smrtnost kod novorođenih, a životinje se mogu zaštiti cijepljenjem.
Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, (WHO) većina infekcija kod ljudi posljedica je izravnog ili neizravnog dodira s krvlju ili organima zaraženih životinja. Virus se može prenijeti rukovanjem životinjskim mesom ili tkivom tijekom klanja, tijekom pomaganja u rođenju životinja, provođenjem veterinarskih postupaka ili odlaganjem leševa. Postoje dokazi i da se ljudi mogu zaraziti gutanjem nepasteriziranog ili nekuhanog mlijeka zaraženih životinja.
Skupine poput stočara, poljoprivrednika, radnika u klaonicama i veterinara, radi toga su izložene većem riziku od zaraze.
Također, infekicije mogu biti posljedica ugriza zaraženih komaraca, najčešće rodova Aedes i Culex. Također je moguć i prijenos virusa hematofagnim muhama.
Razdoblje inkubacije varira od 2 do 6 dana. Zaraženi ljudi imaju simptome nalik gripi poput vrućice, bolova u mišićima, zglobovima i glavobolje. Kod nekih pacijenata se javi osjetljivost na svjetlost, gubitak apetita i povraćanje.
Iako je većina slučajeva kod ljudi s relativno blagim simptomima, mali postotak pacijenata razvije teži oblik bolesti. Do danas nije zabilježen prijenos RVF-a s čovjeka na čovjeka niti epidemija u urbanim područjima.
Još uvijek nije dostupno učinkovito i ciljano liječenje oboljelih. Međutim, novija istraživanja primjene antivirusnog lijeka ribavirina, kao i interferona i drugih imunomodulatora u liječenju oboljelih osoba RFV-a pokazuju optimistične rezultate.
Europska unija bi trebala nastaviti surađivati sa sjevernosfričkim i bliskoistočnim zemljama kako bi procijelnila mogućnost širenja groznice iz trenutno zaraženih područja kao i zbog praćenja epidemije u tim zemljama.
Tagovi
Autorica