Eko uzgoj mangulice - svinje bez kolesterola

Republika Hrvatska je u odnosu na svoje okruženje i bioraznolikost biljnih vrsta u potpunosti nekonkurentna u području poljoprivrede, a stanje u svinjogojstvu jednako je onom "sjedni i plači".

Usprkos tome, hrabri sedamdesetogodišnjak Vlado Krivić iz Bizovca, ulaže u ugroženu granu poljoprivrede uzgajajući mangulice - svinje bez kolesterola. Na gospodarstvu mu svakodnevno pomažu supruga i Josip Lukač koji povremeno hrani svinje.

Uvozimo tuđe, gubimo svoje

Premda više od 80% svinja potječe iz uvoza, premda uvozimo preko 600.000 tovne prasadi i premda je stanje u svinjogojstvu sve teže i teže, Krivić ne gubi vjeru. Uzgojni cilj mu je očuvati u nepromijenjenom obliku genetski i fenotipski izgled svinje mangulice koja se odlikuje izuzetnom otpornosti i dobrom sposobnošću prilagodbe na prirodnim uvjetima držanja.

Počeo je s tri praseta, a danas se diči s 80 svinja bez kolesterola

Počeo se baviti ekološkim uzgojem mangulica u koji je zakoračio s tri praseta, a sada se ponosi s oko 80 svinja bez kolesterola koje uzgaja na dva hektara otvorenih pašnjaka kako bi dobio kvalitetnu sirovinu vrhunske i prepoznatljive kvalitete, koju danas ne dobivamo u intenzivnoj proizvodnji vrlo mesnih pasmina svinja. Zbog ekstenzivnog načina držanja i pravilne hranidbe, Vladine svinje nemaju bolesti, urednih su papaka, a kod sisanja nema rezanja zubi.

Kvalitetno meso bez kolesterola i do 50 eura/kg

Zbog organoleptičkih osobina, vrhunske kvalitete i pozitivnog kolesterola, u mesnicama zapadne Europe meso mangalica doseže cijenu i do 50 eura po kilogramu (a da ne govorimo o suhomesnatim prerađevinama), a s obzirom na to da se cijena jednog praseta na domaćem tržištu kreće oko 100 eura, Vlado u ovome, a s obzirom na niske zahtjeve svinja, vidi dobru ekonomsku perspektivu. "Više me košta čovjek koji je uz svinje, nego hrana koju one pojedu", kazao je Krivić.

Hranidba svinja

Krivićeve svinje su tijekom cijele godine na pašnjaku te jedu oko 80% hrane iz prirode. Od prvog do desetog mjeseca Vlado ih hrani ujutro i navečer djetelinom s vlastitog ranča. Povremeno im daje relativno malo zrnate ekološke hrane (kukuruz, ječam i raž koju nabavlja u firmi Eko Jazo iz Ivanovca).

Karakteristične dimenzije mangulica kada dosegnu određenu zrelost

Krmača starosne dobi od jedne godine ima visinu grebena od 64-67 cm, dok joj se tjelesna težina kreće oko 90-100 cm. Kada broji dvije godine visina grebena kreće se oko 72-73 cm, dok težina varira od 120-140 kg. U trećoj godini visina grebena iznosi 74-77 cm, dok tjelesna težina krmače iznosi 140-160 g.

Kod nerasta je visina grebena u prvoj godini 65-70 cm, dok je težina 100-120 kg. U drugoj godinu visina grebena iznosi 75-80 cm, dok je težina 130-150 kg. U trećoj je 80-85, dok je tjelesna težina oko 150-170 kg.

"Oko dvije godine je potrebno da mangulica dosegne težinu od 150 - 200 kg ako su kastrirane, a ako nisu, hormoni im rade pa se više troše te je potrebito više vremena", kazao je Vlado Krivić.

Prosjek pet-šest prasadi po krmači

Parenje mladih krmača mangalica (Mađari ih izvorno zovu tako) moguće je u minimalnoj starosti od devet mjeseci, i pod uvjetom da su dosegle tjelesnu težinu od 90 kg, dok kod nerasta parenje počinje kada dosegnu tjelesnu težinu od 100 kg u dobi od jedne godine. Krmače se prase se dva puta godišnje. Slabije su plodnosti i prosjeka oko pet-šest prasadi po krmači. Bez Vladine pomoći i straha da će pojesti prasce, prase se u čoporu. Prasad se odbija nakon najmanje 21, a najviše 42 dana kada ih Vlado odvodi u "vrtić za mališane" (poseban box na čvrstom podu sa slamom) u kojem se uče na elektro pastira dok ne dosegnu tjelesnu težinu od 35 kg.

Sve veća potražnja za ljekovitim mesom mangulice

U ovo vrijeme mangulica se najviše uzgaja u Mađarskoj, Austriji i Švicarskoj budući da su tamo prepoznali kvalitetu mesa. Proizvodi se brendiraju te kao takvi svrstavaju u najskuplji cjenovni rang. Isto tako, ne smijemo zanemariti podatak koji kazuje da su biotehnički instituti u Budimpešti i Novom Sadu analizirali meso mangulice dokazavši kako ima 50% manje kolesterola od piletine.

"Od kako sam se ozbiljnije uhvatio uzgoja i počeo se baviti ekološkom proizvodnjom, počele su pristizati poslovne ponude iz Njemačke i Mađarske, a kad je zdravlje u pitanju stranci su, čini se, ipak spremni više ponuditi. Uzimajući u obzir da nisam dovoljno velik jer sam tek u fazi stvaranja matičnog stada, nisam prihvatio ponudu veleprodaja glede otkupa polutki. Ponudili su mi sedam eura, što je s obzirom na takvu kvalitetu i vrstu mesa - malo, ali opet puno više od hrvatske ponude gdje mi nude jedan euro", poručio je Vlado Krivić.

Perspektiva - prerada mesa

Uzimajući u obzir da cijene suhomesnatih proizvoda od mangalice dosežu zamašne brojke gdje se primjerice kilogram slanine kreće oko 49 eura, šunkice 68, pršuta 63 i suhog vrata 68 eura/kg, Vlado planira prerađivati proizvode za vanjsko tržište jer Hrvati, čini se, ipak nisu spremni dobro potrošiti, ne zato što ne žele, nego zato što nemaju.

Štitimo domaću proizvodnju, tradiciju, identitet i našeg proizvođača

Istina, uz hrvatske plaće i europske cijene većina hrvatskih potrošača s ustezanjem se odlučuje za skuplji proizvod, no dobro je poznato da samo unapređenjem prodaje, odnosno kupovine domaćih proizvoda štitimo malog poljoprivrednika kojeg globalno tržište gotovo i ne zamjećuje.